Articles

GOLLE ƁURI HAALA

Image
Ñalnde naasaande 31 yarkoma hitaande 2018 (31 octobre 2018)”. Ina hawri e 22 lewru safar hitaande 1440 ko adii jibineede annabi Iisaa ɓiyi Mariyam (YJK). Golle ɓuri haala, laawɗi gardiiɗo leydi (lesdi), senegaal alh Makki sal waɗii golle waɗii golle maantiniiɗe he ngenndi mum. hay-sinndo ko mantude alh makki sal, ko ɓuri himmude, ko feññinde mbaydi gollal makko tawde joomiraaɗo wiyno en so neɗɗo moƴƴini yoo yette, so bonnii yoo haalane. (Ñiŋe). “Alh makki sal eɗen mbaawi wiyde miijo ngo tooma sankara en njogino he ƴellitde afrik he yooltude hujjaaji mu'en moɗtuno tawii kebaani ɗi golloraade, tawii GENO hoddiraani, ɓe njaltii aduna. Teeŋti he waynooɓe no Nelson Mandela mbaɗii golle joginooɗe terɗe he saha mum'en, ngollii golle pattam-lamiije ", So haɓaade nanondiral he njuɓɓudi renndo artirde jam he nder ngenndi mu'en. E...

Yimre giɗli goonga

Giɗo am, ka tafanaaɗo cegeneeji kaŋŋe, kaŋŋe oo ko innde, dimo oo ko golle, bajjo e yontannde leñol, giɗo am ko aan woni kaŋŋe dimo, kaŋŋe oo ko innde, dimo oo ko golle. Dewbo juumo juumtuɗo hakkille, daɓɓo daande mo raɓɓiɗaani hakkille, ciforteeɗe dewbo kaŋŋe, kaŋŋe oo ko innde, dimo oo ko golle “So mi miijiima giɗo am tan gite am tan puccitoo gonɗi wala-lala wala-lala haa waalto e becce am dewbo juumo juumaajo ɓernde juumtuɗo konngi. Aan tan woni giɗo am, mo peccumi giɗli goonga e ɓernde am, ɓalel ngel ina ŋarɗi no kaŋŋe dimo, gite ɗee ina ndanwi no fedannde kosam, juuɗe ɗe ina keelɗi no ndiyam maayo. Somi miijiima giɗo’am mi miijo geɗe’am giɗo ko taawnuɗo mbaydi golle mum e haajuuji am, jiɗɗo giɗli goonga taawnoowo mbaydi am, kaaloowo kala e sahaa innde am. Giɗli goonga ngimmii koto allaahu joommen tabitinoowo ngootaagu giɗli men bellitoowo yiɗde men jaŋtotooɗo malal men, haa jaŋtoo nafooje giɗli men. Giɗo’am sahre nde ina weli kam kono mi wonaa keddotooɗo e mayre, noddanam ...

Ceerno Aamadu Tijjaani Bah

Jaɓɓungal Ceerno Aamadu Tijjaani Bah (Ahmadu), ñalnde 7 dewo lewru yarkomaa (Octembre) hitaande 2018 boowal laaɗe diwooje Orly “Saganke yettaama ceerno yottiima jam he kisal ". O wayniima wuro teddungo ngo madiina gunaas, wuro ceerno seek siraaji diini seek Alh Muhammadu saydu Bah omo wondi he sete makko, seerenɓe wallodiiɓe makko gollude diine lislaam, dental ngal jaɓɓiima ceerno jaɓɓungal jooɗngal paayodinngal, denndaangal madiina gunaasnaaɓe eko taari ɗum, pulaagu ngu fof he kuuɓal, ɓe Moritani mali” lowre damga boosoya yirlaaɓe, ɗoon haa ɓunndu, he fuuta o fof nootiima he keewal ngam jaɓɓaade kaliifa tedduɗo o, taanum ceerno Alfaa hammaad BAH “Seydi Bah seydi Bah ladde wontii wuro. Nde ceerno naati boowal laaɗe diwooje ngal o bismaa he nder juulirde nde, o salmini calminaali makko tedduɗi uurɗi fayde he renndo ngo, o yottini kadi calminaali makko...

Leydi

Leydi, leydi ko en tagaaɓe e mayri ruttotooɓe golluɗo heen moƴƴere janngo joɓeteeɗo, leydi” leydi dokkaaɗo e dow mayri butotooɗo diine jooɓinooɗo tan janngo joɓeteeɗo canndolinnooɗo tan janngo mbordi jarneteeɗo ƴiiƴiiri janngo ɓallinteeɓe . Leydi, leydi alaa e mayri keddotooɗo so wonaa laamɗo ñalawma darnde golle joɓoowo mo asli mum alaa cifotooɗo mo waɗtan mum alaa cifotooɗo Muhammadu gooto moƴƴere bellitaaɗo jaɓnooɓe kala asli mum ko ruttitaade, salinooɓe kala asli mum janngo jeynge daheede ɓoggi yoora-ɓadoo haɓɓirteeɓe mbordi janngo yarneteeɓe mboddi janngo fiileteeɓe tooke mayri yarneteeɓe. Ɓe cikki jawdi aduna ko keeweendi ɓe cikki jawdi aduna ko ngarndi wonaa mbaasaandi, so labale ndikkii ɓe ngonaa dillooɓe, so labale ndikkii ɓe ngonaa ƴeŋƴiktooɓe jawdi aduna e maɓɓe hoomtaaɓe galleeji mawɗi e teeru miijotooɓe galleeji mawɗi e teeru sannjantooɓe tawa ɓe njejjitii miskineeɓe e maɓɓe yowitiiɓe, fuuntaaɓe hoomtaaɓe ɓalli mu’en ñolnaaɗi tekke mu’en ufneteeɗee jonndeeji keewɗi...

Nguurndam lekkuule.

Ñalnde njeslaare 8 Juko hitaande 2018. Ngal natal ina woodi ko tinndinta e geɗe ceertuɗe to senngo ngonkaaji, sen teskiima eɗen mbaɗi binndanɗe e nder natal ngal ngam teskinde ko natal ngal jogori fillaade, he filla teeŋtuɗo”, lekkuule ceertuɗe ndiyam, ɗam bempeƴƴe mum ceerti dillere. Piindi lekɗe njooɗndi e nder mayri ina seerti ndiyam, teskoɗen ɗam ɗoo (ndiyam) ,kaalata ko nanbdugol mbaadiiji piindi ndi e lekkuule ɗe; teskoɗen asamaan o ina ƴiiwi ƴiiwoonde, walla mbiyen ina waɗi duule ceŋondirde ɗe, e nder majje aɗe ceerti nanndugol, won e majje ina ɓawli, yoga heen ina ndanwi ellee ƴoogɗe ndiyam. CEERTUGOL TAGO. Ko adii tigi-tigi eɗen cifoo ngonkaaji natal ngal en ngarat seeɗa e semmbinde janngoowo o tawde o fuɗɗiima roɓindaadee winndannde nde ala-e-sago mbaɗen jooforɗe, so tawii o janngii tig-tigi...

Nguurndam hakkunde leƴƴi

Ñalnde Aaɓnde 6 Juko hitaande 2018. Nguurndam leñol, walla nguurndam hakkunde leƴƴi guurduɗi, leñol heen kala ina haani daraade he potal waasa wiyde ina wona njartudi leƴƴi keddiiɗi ɗi, ɗuum noon waawi ɗum saabaade ko jaagorɗe kalfinaaɗe leydi, nde tawnoo ko kamɓe ngoni leydi ndi ngawtoto ɓure mayri, cihnata kala heen ko foti golleede”, sikke alaa nde tawnoo hannde ko ɓuri heewde afrik dañii caɗeele lollirɗe hono noon ko ɗuum saabi renndo-ngo ina haani faamde ardiyankooɓe leydi potaani semmbinde heen leñol e nder leƴƴi keddiiɗi ɗi ala-e-sago ɓe paama leñol huunetaake tan ko leydi fof renndi ɗuum ina waawi saabaade caɗeele leydi haa koowngu e kareeli e warngooji muusɗi". En njiy hannde ko wayno mali ɗi warngooji muusɗi, ɗi laamu ngu saabi tawii ko juuɗe maɓɓe tigi ɓe mbaɗiri-...

Nguurndam Yero dooro Jallo

E oo subaka dewo, 05 lewru mbooy hitaande 2006, fulɓe mbaasii sagata mo ndewaani ñamaande. Fulɓe mbaasii ɗo lekki maamaawi, mawki ɓesnoowi, ki ɓesnoore mum siilataa, teelnooki e nder yolnde jeereende. Fulɓe kordaama ɗo weendu mawndu,  ɓuuɓndu, deejndu wonnoondu faabo e daɗdorde lohɓe e ɗomɗuɓe e nder yolnde mawnde nde keeri ngalaa, jaaynde woodaani: << So lekki mawki yanii, colli keewɗi mbeemat, ««: »» nde leñol wuurata wona leñol nannga daarorgal mum e hakkunde lexxi guurɗi e les naange Alla he ko maa ɓiɗɓe mum ngaawee e gulle ƴiiƴam e warñeende sabu hakke hokketaake, teettete; ko ɗuum addi sippirooji njiyatenɗi na mbaɗa ñalnde kala Holi Yero Dooro Jallo Yero Dooro Jallo yiyi aduna ko e nokku biyeteeɗo Beyi Lugge, e nder falnde Magaama, diiwaan Gorgol Muritani. Nde o heɓi duuɓi jeegom, o waɗ...