Articles

Affichage des articles du novembre, 2018

JIMOL GENAALE

Ñalnde naasaande 29 lewru Jolal hitaande 2018. Ina hawri 21 raabiya al awal 1440. Ndee yimre teddunde hawri ko laawol fayde ngenndi senegaal ena dawra. Novembre 2018 . Nde naatmi genaale keɗiimi keɗtindii tawmi moni kala ena deeƴi e ndee yanaande. Njoɓdi golle ñalnde heen ko a monaaɗo. Ko piitotonooɗo butotonooɗo tan lelnaa e ndee yanaande. Njoɓdi golle moƴƴe ñalnde heen ko a malaaɗo. Eeheey ma poortiiɗo e ndee yanaande holko haɗma immitaade e ndee yanaande ndee? Tawde ka a piitotonooɗo butotonooɗo e dental goomu cehe denndaaɗo. Ngenndiyanke miijiima dental goomu cehe denndaaɗe. Mi jeertinii on maayde ena muusi ñalnde heen a wonaa denndaaɗo. Ar rew laabi ɓural e ɓamtaare ngonaa ñalnde heen malaaɗo. Sibu nguurndam ena jogii happu maayde a wonaa jejjitaaɗo. Woto rew seyɗaane ngonaa koomtaaɗo Ñalnde ñaaawoore o wonaa balloowo. Wulu-lulu haa yanaande soɓe ngubbii tan ɓe ceertii e ndee yanaande anndu ñalnde heen a seerti e fenaande. Kala ko njooɓinoɗaa ñalnde heen e moƴƴi ma...

KAAWIS!

lnde  njeslaare 28 Jolal hitaande 201 GENO NDE O TAGI EN! Neɗɗo wonaa dammuwol woto o sikku ɗum. Nde o tagi en he ñeeñal makko, o wiyaani en tan njehe ngoore no nayi duumbitaaɗi nih. Sinndo wonaano GENO ko o jurum-ndeero en kaandaani he yurmeende, ko kaŋko haandini en he yurmeende, kaawniiɗe makko ko kaawniiɗe, omo waɗan-ma ka haandaani sibu wonaa golle ma ndokkuma ɗum. "KAAWIS" he nder moɗ-moɗtondire ina waɗi dillere nde deeƴaani saɗne”, dillere ɓurnde mawnude he aade woni jiyɗe. Neɗɗo ina moƴƴi o annda to immori : mbayka ko tago,  ko gollal timmal “Paamen aade woni he makko ko sirru Saganke. Ndokken Yeru liingu (liyngu), ena dilla, ena waɗi fittaandu no aade nih, kono liingu waawa wuurde he dow yooro; waɗde sa teskiima liingu sirru mum ko ndiyam. Kala ko o tagi geɗel heen fof caggal aade ena jogii yamiroore mum heeriinde nde ŋakkataa...

Ciñcirɗe Rabat

Image
Ñalnde Aaɓnde 26 Jolal hitaande 2018 Ina hawri e 18 lewru mawluud hit 1440 CIÑCIRƊE RABAT MADIINA GUNAAS. 1 : T) N gam sifaade seeɗa he ngo wuro teddungo ngo Ceerno mawɗo siñci he hitaa nde 1960, ko wuro ɓooyngo. Teskoɗen kala nde mbiyɗen ceerno Mawɗo anndu njoofiɗen ko : Ceerno Alh Muhammadu saydu BAH yoo kisal Allah won he makko (aamiin). Rabat ko wuro wonngo he taariindi MG, yoga he gure keewɗe ɗe en mbaawata limtude ko wuro ɓooyngo, ko kanngo adii siñceede he Sahdatu Madiina khayri ekn. Rabat ngo hoɗii ko ina tolno he duuɓi 58 ngo yiƴƴi ko he keɓgol Senegaal jeytaare mum, he nguurndam Alh Saydu nuuru taal ”. Mo ngannduɗaa jeytaare ngenndi SNGL rewi ko he junngo mum. Eɗen njokka he taarik wuro ngo tawde janngoowo o fuɗɗiima romminaade. Ceerno mawɗo siñci wuro ngo waɗi heen almuudo mum jannginoowo Alquraana, adii wonde almaami wuro ngo...

Tiitoonde: Katante ngenndi

Ñalnde njeslaare 22 Jolal hitaande 2018)" ina hawri he 14 lewru raabiya al-awal hitaande 1440 caggal jibineede Annabi Iisa ɓiyi Mariyam, Mariyam ɓiyi Hannatu, ɓiyi Umraan " yoo yurmeende Allah won he maɓɓe (aamiin). N GENNDIYAŊKE JOOB Komi jannguɗo seeɗa pulaar juurniiɗo payka he celluka pulaar fulfulde kumpitiiɗo, kaɓantooɗo ndimaagu he ɓamtaare daraniiɗo ƴellitde ɗemɗe ngenndiije teeŋti he ɗemngal pulaar fulfulde. Jarlitaniiɗo leñol ngam Allah ɓolo jawdi wonaa ɗaɓɓitoowo, ko ƴellitde gannde toowɗe artirde he ngenndi, riiwtude majjere he humambinnaagu ƴellitde pinal, he riiwtude ndool-ndoolagu. Haɓanaade leydi he diiwaan ittude sooño wallude nayeeɓe no nguurdi, en nguurata tawa en njanngaani, tawde ko ganndal riiwtata miskinaagu addata jam he nder leydi faabo leñol, wuurtina coɗi ɓamtaare. Ngel janngaani jann...

JIMOL HAASIDE!

Image
JIMOL HAASIDE NGENNDIYANKE JOOB Haasideeɓe janfotooɓe, wileeɓe piɓi tuutooɓe jamma e ñalawma ɓe ngonaa lelotooɓe yimɓe fuuyu-faayaaɓe. Ɓalli poppolli heddortooɓe laabi darotooɓe ñawbuuli bonɗi wukkitooɓe arsukaaji Allah rokki falaade etotooɓe. Haasideeɓe kaɗii leydi am ɓamtaade. Haasideeɓe kaɗii diiwaan am ɓamtaade . Haasideeɓe kaɗii dental am filñitaade. Haasideeɓe kaɗii gannde toowɗe diiñaade. Ɓeen tigi ngoni nelooɓe baralli e yimɓe ngaluuji hoomtooɓe. Ñaasotooɓe baralli yimɓe ɗaaynooɓe. Filñitinooɓe e nguurndam gannde ɗaɓɓitatnooɓe. Ɓe mbari annduɓe leydi tuugninooɓe ɗaɓɓere gannde ɓamtude diiwaan Ɓe mbari annduɓe wuro ngam sooɗoraade ƴiiƴameeje mum'en foottude miskinaagu.  Ɗaaynude pine e gannde e nder leydi. Ɓeen jooɗotooɓe barakuuji simmeeji bonɗi simmotooɓe Njarameeje bonɗe yarooɓe Darotooɓe e mbeddaaji fooyotooɓe ceemedaali saliiɓe dewle mbiyi ko yeeyooɓe terɗe mumen ñammina jinnaaɓe. Jinnaaɓe ɓe naamnotaako, naamneteeɓe ñalawma darnde ɗi ngaluuji to ngimmi?...

JAMMA MAWNINGOL JIYGOL MHD S.A.W ADUNA

Image
Ñ alnde mawbaare 20 Jolal hitaande 201 . Jamma jiygol aduna Nulaaɗo MHD (S.A.W), yoo yurmeende Allah won e makko Hannde ko jamma e nder jammaaji, jamma jettirteeɗo Geno no feewi. Jamma jiygol aduna Nulaaɗo Muhammadu (S.A.W), yoo yurmeende Allah won e makko (Aamiin). Hannde galleeji diine senegaal e taariindi mum fof ngoni ko e mawninde jamma o no haanirta   nih, ooɗo saha MADIINA GUNAAS , galle ceerno Alh Mammadu Saydu BAH ooɗo sahaa innaali Allah e salaatul Alannabii (A.S.W), e d ursitaade Ɓuraana e waajuuji belɗi jurminiiɗi duttooji aadee e Allah tabaaraka wata'alah. Eɗen nduwano kaliifa o nguurndam njuutɗam ko aldaa e lekɗe ñawndorɗe yaa barke MUHMMADU KOOHOOWO HOOHOOƁE (S.A.W) e barke “Seek Tijjaani Sarif (RTA)" sibu nguurndam Ceerno men ko ɓamtaare tijjaaniya e diƴƴe mum, ko ɓamtaare sunna Annabi o Sallallaahu Aleyhiwa sallama, yoo kisal Allah won e makko” ko noon nduwonortoɗen miñiraaɓe makko  Ceerno Ibnu Umar BAH , e Ceerno Abdul-Ajiij BAH , e denndaangal ɓesngu Cee...

Daartol : Sammba Jaatara e Yero Pullo

Image
Ñalnde mawbaare 13 Jolal hitaande 2018 Daartol Sammba jaata ra e yero Pullo. Daartol hakkunde ɓee sehilaaɓe ɗiɗo (2) : Sammba jaatara e Yero Pullo, ko ɓe sehilaaɓe tigi-rigi saɗne. Waɗiino sahaa gooto Sammba jaatara waynii Yero pullo ena yiɗi waɗde ɗanngal nde tawnoo o tawaani jawdi, oon saha sammba ɓuri mo jawdi sibu omo tawi jawdi, sibu baaba makko ko jom nayi beyi he baali, baaba makko ko galo wonno nde baaba makko saŋkii, o heɓɓitii jawdi ndi, nde tawno ko kaŋko ko o gooto o alaa ɓe o jiidi saka o ronondira he mum'en, ɗuum saabi ko jom jawdi saɗne. Eɗen njokka daarol men tawde janngoowo o fuɗɗii ma romminaade : Yero pullo wayniima Sammba Jaatara, o naati e ladde omo acci dewbo makko ina sowii. Nde o yahata nde tawii omo woppi ɓiɗɗo gorko jahroowo he duuɓi ɗiɗi (2) oon ɓiɗɗo o inniri ɗum ko Sammba jaatara mo ngannduɗaa ko sehil makko no feewi ndiyam siyata hakkunde maɓɓe (makɓe) “O yehii ko ena tolnoo he duuɓi sappo o araani, o noddata o winndata, ni dewbo o jaaki no feewi! ....

Caltiri

CALTIRI. Caltuɗen ko e baaba men Aadama e yumma men hawa  arɓe mehɓe hootooɓe hay huunde en naworaani. Haɓantonooɓe diine e ɓamtaare. Kiise leydi riiwtannooɓe miskinaagu haɓtonooɓe teddeendi leydi e musibbaaji riiwtatnooɓe . Wiyi ɓe loppet jam maa arta e leydi dariiɓe e fonngo maayo cide awtotooɓe miskinaagu haɓtotooɓe. Remooɓe e aynaaɓe hippaaɓe e jeeyirɗe turiiɓe jiimɓe e leydi gabbe guurnooje. Barooɗe dariiɗe e fonngo maayo guufotonooɓe butotonooɗe yawaare leydi kaɓtotooɗe jannginooɓe gannde leydi saaktooɓe ɓurnaaɗe ngenndi jaalɗinooɓe. Pedle dariiɗe biyɗe ko momtooje gonɗi tawii ko ɓeydooje ñolɗi moni kala ko tineede e buteede jiiniyel e ceeniyel dewbo e gorko a faaydeteeɓe.

Jimol fiɓribaaji en.

Dariiɓe jonnde ɗemɗe ngenndiije yeddooɓe yimɓe fuuyu faayaaɓe ɗaaynaaɓe hoomtaaɓe ɗemngal jolfe faarnortooɓe ɗemngal pulaar ngenndiwal jemmbitooɓe. Ɗemngal maɓɓe pulaar ɓe njanngaani ɓe njannginaani, ngel janngaani janngi'naani, ngel anndaani anndinaaka, ngel faamaani famminaani, ngel tinaani tintinaani yoo Allah woorondir en no en nganndo'ndiraani sibu dammuwol samorma ɗo hay huunde a anndaani. Mo janngi janngi'naani mo anndi anndi'naani mo faami famminaani mo tini tintinaani oon kay janngo jenngat Geno yottaaki. Tiimɓe powle maaje tuugnii e gannde tuubakooɓe ina njeddira gannde diiñinooɗe ngam ñifir'de ɗum gannde ɓaleeɓe haɓantonooɓe diine e ɓure sunnaaji. Jamma ɓe,ngonaa lelotooɓe jamma ɓe ngonaa suurotooɓe dariiɓe mbeddaaji fooyotooɓe dogooɓe e seerenɓe wileeɓe e piɓi tuutooɓe arsikaaji janani haɓotooɓe kaaɗeeki maayde ɓe miijotaako munkari e nakiir ɓe ƴeŋƴittaako ñalnde ñalawma darnde ñaawoore allah ko laawɗi'noowo

Jimol aduna ina seɓɓiti. Janngu paama

https://amadoujallo.wordpress.com/?p=482

Yimre afrik janngu paama

https://amadoujallo.wordpress.com/2018/08/26/487/

Jimol leydi (lesdi) janngu paama.

https://amadoujallo.wordpress.com/2018/09/14/501/

Jimol Ceerno Aamadu Tijjaani Bah

Image
Ñalnde njeslaare 7 Jolal hitaande 2018 Nde nanmi garal ceerno Aamadu Tijjaani ndogmi dogdumi e weltaare.  Cummbii mi cajiimi haa to boowal laaɗe diwooje  Ceerno yalti yaltidee ɓee sahabaaɓe  Comci daneeji  e ɓalli ɓoornaaɗi   Kufunaaji daneeji e koye ñaantoraaɗi  Cabbi e junngo tuggoraaɗi ɗum fof ko sunna Muhmmadu ngam teeŋtinireede. Ceerno yottii bismaa ɗo hay huunde ŋakkaani  Ñalnde heen ruuhuuji tuubakooɓe ndilli tawii tintaani  Pittaali pittaa ɗo kosam ranwi ɓawlaali. Ceerno Aamadu Tijjaani ko ganndo lomtiiɗo Nelaaɗo Muhammadu mo hono mum woodaaani.  Seydi Bah wela waajuuji maayo ganndal mo diƴƴe caakiiɗe.  Sahaaji o naata e ɓure laawol Tijjaani o awtoo doosɗe goonga lelnaaɗe.  Waɗa sahaaji o naata e maayo Nulaaɗo Muhammadu tagoore sabu mum tagiraande ɗo jeddi ngalaa e sahaaji goodaaɗi.  Ceerno am ko lomtiiɗo Sayku Tijjaani gooto tuugnoraaɗo ñalawma ñaawoore.  Seydi Bah ko jalbuɗo yeeeso mo hono mum weeɓaani. Al...

Mbiɗa winnda ko woni e miijo am

Ñalnde mawbaa re 6 Jolal hitaande 2018 Mbiɗa winnda ko woni e miijo am! Ngonkaaji he dente diɗɗe diiñooje he waylude ɗum, mooɓondirooji golle cangarteeje, teppirde ɗum dente diiniyankooɓe, nde tawno aduna ina ɓeydoo yahde ina ɓeydoo doolnude he waylooji mum", dente diine mbaylirtaake aduna, ko aduna o wayletee haa no hawriri e diine o. Gila e kareeji jaambareeɓe wonnoo fiyaaku maɓɓe ko tabitinde diine h e dente mu'en.  Kono hannde waylo waylo o ina heewi haa ni saaki ngootaagu men “Tumaaji ɓennuɗi won ko wo nnoo fiyakuuji maɓɓe he nguurndam ɗam ɓe cooynanino koye maɓɓe, walla nii ɓesnguuji maɓɓe; ko ɗuum saabi joomaaɓe gannde ɓe mbaɗi heblooji salaade tuubakiri he diiwanuuji mu'en, nde tawnoo kala to ɓe ngari ko koowngu mawngu woni ɗoon. JAƁDE ALLAH . Miin fof he waasde ganndal, mi nanii he dillere Alɓuraana ...

Hakkille bellitiiɗo

Image
Ñalnde Aaɓnde joyi Jolal hitaande 2018 (5 novembre 2018) lundi. Eɗen mbaɗa winndannde yowitiinde e gollal hoyre ɓurtunde, sibu hoyre ina haani gollaade ko waawi gila to miijo haa e to sifaaji goɗɗi” S ahaaji fooftinde hoyre nde mbele konde gollotoo ko ina haki ndo. Reen miijo ma sibu ko ɗuum jogori wontoyde konngol ma, reen konngol ma sibu ko ɗuum jogori wontoyde haala ma”. Reen golle ma sibu ko ɗuum jogori wontoyde jikku ma. Reen jikku ma sibu ko ɗuum wontoyta mbaydi neɗɗaagal ma". Reen neɗɗaagal ma sibu ko ɗuum jogori timminoyde nguurndam ma. Aade fof mahii ko e miijo, ko ɗuum woni fuɗɗoode aade, sibu ko miijo wontata konngol, konngol wonta golle; so golle ɗee moƴƴi anndu ko miijo ngo reen-no kisal golle ɗe”, tawde joomi men wiyi neɗɗo mahaa ko e anniya kala ko ngannoyiɗa ko ɗuum wona njoɓdi ma. Paamen ngaandi hoyre aade ina golla jamma e ñalawma, ko ɗuum saabi woɗeeɓe ina mbiya aade fof yoo ɗaanoto ko ina tolnoo e njamndiiji 06h kala ko famɗi, so wonaa ɗuum ko ɓuri ɗoon; ...

EN MAAYATA

Image
Ñalnde hoyre-biir 3 Jolal hitaande 2018. Kuɗol am hanki, wonde so mi wiyi en maayata?. Mbele ɗum ina naata e hakkille aade?. Hol ko wuurata e aade, e hol ko maayata e aade?. Neɗɗo ina jogii geɗe ɗiɗi ɗe maayata e mum; neɗɗo so fittaandu sortaama e makko ɓalndu ndu ɗaanoto ndu natta waawde, e heblude hoyre mayru", tesko neɗɗo jogii ko nguurndam-meeje ɗiɗi, nguurndam aduna e nguurndam laakara, ɗam aduna ɗam aɗam jogii geɗe ɗiɗi pecciiɗe e sifaaji mum "So neɗɗo jibinaama, arii e aduna o janngaani e ɗemɗe ngenndiije ɗe hay gootal, refti heen o aynaani o remaani, e nder nguurndam makko alaa ko darni ko ina yiyee o siftoree caggal nguurndam makko, oon wiyetee ko maayɗo guurɗo, sibu nguurndam makko alaa nafoore hay wootere. Goɗɗo oo ko guurɗo. Nde o jibinaa tan o heɓi duuɓi naatirɗi jaŋde jinnaaɓe ma...

NGENNDIYANKAAGAL

Image
Ñalnde naasaande 2 Jolal hitaande 2018 Ndee winndannde abbitii ko e helmere ngenndiyanke, nde tawno won yoga e banndiraaɓe ina keewi en laaɓndaade konngol ngol firo mum? NGENNDI . Konngol ngenndiyanke; ngenndi ko leydi (lesdi), ngenndi ko leydi ndi njeyɗa walla njeyeɗa, ngenndi ina waawi wonde innde lomto leydi; Yeru : senegaal ko ngenndi Moritani ko ngenndi Gammbi Gine ekn. Waɗde ngenndi ina waawi wonde lomto innde wuro walla leydi”. Yanke ko ɓeydol jooforde aade Yeru : haaliyanke, yimiyanke, jaayndiyanke, mogiyanke", yanke ko ɓeydol. Yanke o woni neɗɗo jannguɗo ɗemngal mum e finaa tawaa mum. Gannduɗo ko jeyi eko o jeyaa eko o renndaa “koo jeyi ko o jagga haa tiiɗa, ko jeyaa ko o woppa, ko renndaa ko o nuunɗa heen. ƁEYDOL YANKE. No mbiyɗen ni yanke ko ɓeydol ngam timminde helmere ngenndiyanke. Paamen ngenndiyankaagal ko huunde tiiɗnde wonde sibu neɗɗo waawa wonde n...