Mbiɗa winnda ko woni e miijo am
Ñalnde mawbaare 6 Jolal hitaande 2018
Mbiɗa winnda ko woni e miijo am!
Ngonkaaji he dente diɗɗe diiñooje he waylude ɗum, mooɓondirooji golle cangarteeje, teppirde ɗum dente diiniyankooɓe, nde tawno aduna ina ɓeydoo yahde ina ɓeydoo doolnude he waylooji mum", dente diine mbaylirtaake aduna, ko aduna o wayletee haa no hawriri e diine o. Gila e kareeji jaambareeɓe wonnoo fiyaaku maɓɓe ko tabitinde diine he dente mu'en. Kono hannde waylo waylo o ina heewi haa ni saaki ngootaagu men “Tumaaji ɓennuɗi won ko wonnoo fiyakuuji maɓɓe he nguurndam ɗam ɓe cooynanino koye maɓɓe, walla nii ɓesnguuji maɓɓe; ko ɗuum saabi joomaaɓe gannde ɓe mbaɗi heblooji salaade tuubakiri he diiwanuuji mu'en, nde tawnoo kala to ɓe ngari ko koowngu mawngu woni ɗoon.
JAƁDE ALLAH.
Miin fof he waasde ganndal, mi nanii he dillere Alɓuraana tedduɗo o, maccungaagu fuɗɗii ko he jaɓde Allah he hoddiro moƴƴo heen, he bonngo heen, ɓaawo jaɓde Allah toowɗo o jom semmbe he kattanɗe poolɗo, mo poolgu mum huuɓi he winndere nde, galo galɗinoowo kisɗo kisnoowo, jalbinɗo he annoora mum he Nelaaɗo Muhammdu S.A.W gonɗo sabaabu binnde; diƴƴe maaje he caalli ilooji”, yoo weluya Allah won he makko hisna mo kanko he denndaangal wondiiɓe makko, he leñol makko (Aamiin), en nganndii poolgu woni ko he junngo Allah pooloowo woni ko he junngo Allah, pooleteeɗe woni ko he junngo Allah; waɗde Allah ina jinngana mo welaa, o rokka laamu makko mo welanaa, o dannda mo welaa, o hisna mo welaa emo o welanaa”. Eɗen torii Allah gooto toowɗo o nde o yurmotoo en o yaafo en yaa barke Muhammadu Sallallaahu Aleyhiwa Sallama e barke manngu Allah toowɗo o (Aamiin).
TUUBAAK.
Tuubaakooɓe mbaɗii geɗe keewɗe he winndere nde ngam yoolde renndo juulɓe; ɓe ngetoto kono ɓe mbaawa sibu Allah toowɗo o hoddiraani ɗuum. Ɓe mbaɗii diwooje he diirooje he galɗinorɗe ronndooji maɓɓe fof ko ngam riiwtude ɓure ɓurnaaɗe ngenndiiji men, he etaade tabitinde diineeji maɓɓe he nokkuuji men" ɓe mbaɗi nokkuuji ñallirɗi ngam waɗde heen geɗe diiwtaaɗe he Sariya Allah, ko wayno nokkuuji jarirɗe ndiyam ɗaaynoojam he simmeeji bonɗi ɗaaynooji keedooji aade hakille mum, ngitta neɗɗo he ndimaagu mum. Njiyaa mo kersannoɗa nattaa ɗum hersude, njiyaa mo potnoɗa rokkude hurum nattaa ɗum rokkude hurum, ekn.
PINE TUUBAKOOƁE.
Ɓe ngaddi pine maɓɓe he aadaaji maɓɓe ngam riiwtirde ɗum ndimaagu diiniyankooɓe, tawteeɓe jamaaji he jumaaji ina ndewa Allah ceniiɗo o, gila njiyi aduna meeɗaani woofde Allah ceniiɗo o, ɓe koltuuji daɓɓi he mbaasam neɗɗaagu”, So wiyde dewbo he dewbo yoo ndesondir he wiyde gorko he gorko yoo ndesondir, hankadi aduna o wayliima ɓuri ko waylinoo ko. Cukalel dewel jannginee gondugol gorko he dewbo (Rapport sexuelle), haa ngel annda ɗum, oon saatu ko adii duuɓi maggel ina njottoo duuɓi sappo he jeetati (18), so ngel wondii he gorko ɓe mbiya suka gorko o ko gonduɗo he suka dewbo tawii wonaa he kawral maɓɓe, te ko kamɓe njanngini ɓe ɗum haa ɓe mbaawi, ɓe nduttoo ɓe mbiya ko o janɗo he suka dewbo o, (viole, ou violé). Ɓe njawnoraa ɗuum he koownguuji maɓɓe, ɓe ndokki dewbo doole he dow gorko aɓe ngalɗinoroo goongaaji lunndiiɗi Sariyaaji Allah toowɗo o. No ganndo o wiyno ni :Alh Muhammadu Saydu Bah (RTA), o wiyi tuubakooɓe hay-so mbaɗii comci laaɓɗi ina cicca ɓe laaɓaani hay-so ɓe mbaɗii latiiji aɓe luuɓi, yoo kisal Allah won he makko yaa barke Muhmmadu (S.A.W) Aaamiin. En mbaawata haaldude njiimaandi maɓɓe he afrik maa en mbaɗoyi binndanɗe joopotooɗe nguurndam maɓɓe he afrik. En kaaɗni ɗo kuɗol men haa saha goɗɗo so welii Allah mbaɗten binndanɗe goɗɗe jowitiiɗe he nguurndam renndo men hannde ngo.
Kuɗol Ngenndiyanke Joob
Mo Rabat. Madiina gunaas.
Commentaires
Enregistrer un commentaire