Articles

Affichage des articles du février, 2023

Batu Madiina Gunaasnaaɓe

Image
Ceerno Ibnu Umar Bah, yoo duuso ɓooy. Ñalnde hoyre-biir 18 lewru Colte hitaande 2023 ( stains fr) Batu madiina Gunaasnaaɓe he ceerno Ibnu Umar Bah RTA''.     Koolol ngenndiwol he hitaande hesereyankoore nde ɓesngu Madiina Gunaasnaaɓe he ceerno Ibnu Umar Bah RTA''. Nguu ñalngu, ko ñalngu mbaɗngu faayiida sanne. O siftinii o hirjinii ngam juulɓe yoo ndew Allah no haanirta nii, e sunna Nulaaɗo Allah Muhammadu mo jam he kise ngoni he mum oo. Ngam neɗɗo alaa so wonaa diine mum he tijjaaniya mum. Ceerno Ibnu Umar Bah RTA'', wonaa tan he nguu ñalngu o fuɗɗii waɗde hono ɗii ñalɗi keeriiɗe he ɓesngu MG sikke alaa ko ko tabiti he mbaydi kuuɓtodinndi. O siftinii ɗoon ngam golwole mawɗe ɗe Ceerno Siraaji Diine Seek Alh Muhammadu Saydu Alfaa Hammaat Bah RTA''. « waɗdano he leydi arabyankoori ndii he kitaale 1970 he leydi arabi-sawdit ndii he wuro  makka teddungo ngoo ngam won nokku gooto ina toon ɓe, ngariino ngesa ngoota ko Nulaaɗo Allah mo jam he kisal...

Laamu ngenndi Muritani

Ñalnde Dewo-biir 12 lewru Colte hitaande 2023 (poissy) Baaɗi boɗeeji. Cifotoomi ko golle e sifaaji mum'en. Ɗi cerintaako e dental ɗi mbelsintaako. Guddinooji beeli cewle ɓeeɓnooji. Maamaaje laggotooɗe hay kuɗooli ɗi ñookotaako. Tommbiiɗi gese oon belsindiiɗo, ko o leeli fof, ko o yaawi fof bonnere majji falaade o waawanta. Laamu Muritani baɗaate maɓɓe cilatmi cilkitan-mi. Dilluɗo fof kaalɗo fof e ndii ngenndi fof ƴiiƴam ɓe ndeela. Nguu laamu lutndiingu potal e dental. Lutndiingu kawral e nanondiral. Lutndiingu sariya leydi, lutndiingu sariya laawɗinanooɗo gila e doosɗe winndere-yankooje. Ɓasngu Muritani kaaldatmi. Ndii ngenndi penaale mudiindi. Ɗuum haɗi en dental feŋi en ɓmataare haɗi en e mayri diiñaade. Jaale tiiɗɗe kerɗe e nder mayri kay ŋakkaani. Jaambareeɓe suusɓe semmbuɓe kay en mbaasaani ganndal e ɗowngo leydi mbaawka en ŋakkaani.  Doosɗe tammbatooɗe ngenndi kaɗa ndi wemmbeende en ŋakkaani. Tammbatooɗe ɓiɗɓe ngenndi kaɗa ndi baasal en mbaasaani. Ibraahiima Muktaar Saar naan...

ɓamtaare hakkille

✍️🔦🧹🚪 So eɗen njiɗi ɓamtaade en ngudditat ɓerɗe men. Pitten ɗe haa ɗe laaɓa cer. So en ngaynii njomnoɗen ɗe ƴeewen holi bannge mo potɗen heɗondirde'', ina anndaa ko hakkille hedoto hakkille banndum. Ina anndaa ɓerɗe ina jogii uddoode (baafal) uddittaangal so wonaa hakkille, ina anndaa ɓernde ina tunwa (tuuni) laɓɓintaande so wonaa nde fiɗtaa haa nde laaɓi cer. Nder ɓernde ina niɓɓiɗi ina anndaa kadi ina sokli yomneede (torseede) ala e sago kala heen geɗal ina hatojini e keddingal ngal. Waɗde so en mbaɗii batu ngam haaltitde caɗeele renndo men en keɗondirat; teeyondiren, en mbaawa ƴellitaade tawa enen fof ƴellitten ko lekki ngooti ɓee ngiwri ko fooɓre, ɓee ngiwri ko cate, ɓee ngiwri ceɓeton-leɓeton lekki kii ! So en ndokkii yeru wayi kono haɓɓande ñalel (gool) tooñƴe mbiyaa yoo ngel muyni nii. Waɗde en paami mbunndi-mbunndi yeewtere nde roondi, ɓaawo daɗɗugol batu ngu roondi ko keɗondiral ngam waawde heɓindaade hakkillaaji yimɓe e miijooji mum'en. Banndiraaɓe eɗen paami ...

Duƴƴal Lannda Ngardiika

Image
Nguu ñalngu hoyre-biir 4 lewru Colte hitaande 2023'', Nguu ñalngu wonnoo ngam feŋde miijo hoyreejo mawɗo leydi ndii, hono Alh Makki Sal.  Ngam dillanɗe payɗe arde he hitaande 2024.  LANNDA LANNDA RENNDUƁE FAYNDAARE (APR) Dentaangal diiwaanuuji farayse mawɗe e tokoosi fof kawritii e ndee nokkuure ngam yiytondirde e wostondirde miijooji, ɓuri teeŋtude ko wayla-waylooji''. « E ɓetngooji yimɓe ɓee e pellital mum'en, e daranaade hoyreejo mawɗo leydi ndii. Hay sinndo suwaaka tawo anndeede ɗo fayaa ina anndaa dillere dawrugol ngol ɓadtiima. Anndaa ma ɗoo e farayse e diiwaanuuji mum keewɗi ngondi ko e Makki Sal » Bordoo, Liil, Normanndi, teeŋtii e diiwaan Mantela yontaaɓe, e gardagol Talla Daaf eknh''. Puwaasi (poissy) ardii ɗum ko Sarif Abdallaah haydara wondudee Aamadu Jallo.  Ardiiɓe Catal APR puwaasi (poissy) » Sarif Abdallaah haydara, Aamadu Jallo ''. Catal APR puwaasi jeyaa ko e Catal ɓurngal jogaade semmbe no cate keddiiɗe ɗee ...