Articles

Affichage des articles du juin, 2019

Laamaandi hannde

Ñalnde naasaande 27 lewru korse 2019 Laamaandi kaɗndi hakke renndo jeydaaɓe. Ghuzwaani cawtinɗo konnguɗi mum e nder renndo afriknaaɓe, walla ni mbiyen e nder renndo fulɓe wonde leñol fulɓe njeyaaka e nder ngenndi Muritani ! Kaawis Geno wonde fulɓe njeyaaka Muritani "gite am mbaɗi cim-cim gonɗi, walala-walala haa waalti e yeeso am ! Wonde fulɓe njeyaaka muritani kaawis Geno leñol fulɓe peraanii ngenndi Muritani gila Ghazwaani baaba mum jibinaaka wonaa haala Ghuzwaani. Potal e ndimaagu (démocra tie)" ŋakki Muritani , kono fulɓe peranii Muritani gila Ghuzwaani jibinaaka" ko adii duuɓi 187 nde fulɓe njiydi e annabi Muusaa, walla ko ine tolnondira e ɗiin duuɓi tawii afrik mo Muritani senegaal Gine Mali hay sinndo woodiino wonaa safalɓe koɗnoo heen. Ko leƴƴi ɓaleeji potata hoɗde heen. Caggal ɗuum fergooji fulɓe ɓooyi wonaa hannde fulɓ...

Ngenndiyanke Joob

Kuɗol Ngenndiyanke Joob Ñalnde njeslaare 19 korse hitaande 2019. Hare nde ine roondi musiiba mawɗo kono nde jeertinta ko janngo! "Ooɗo janngo, ko janngo jannginoowo ɓeen yottaade Geno. waylo waylo aduna o, ine roondi musiiba mawɗo. Heɓɓitto aduna o ko ganndal pinal e ɓamtaare. Hay-ɗo won ko jojji ganndal heewi kono ellee hannde ɗuum seedtinaani ! So tawii gannda yaaji ngal golloraaka ngal huufiraaka ngalu leydi, walla ngal golliraaka e nder renndo firti ko ganndal ngal ko goobu wutte sahaaji ine sokla ruttineede to gooboowo !!!! Yoo Geno addu jam afrik. Ganndal heewi kono nuunɗal gasi. Jawdi heewi kono njurum gasi. Ɓesnguuji keewi kono jurmondiral hakkunde mum'en gasi, ɗo ngarɗaa fof njiyataa ko jiiduɓe neene e baaba ine ɗoŋondiri, ine tikkondiri. Jiiduɓe baaba kam hanti mbaɗtii toŋkondirde, koɗki koɗɗe e koɗorɗe natti. Renndo ngo wontii lekki, lekki ki f...

Kan Haamiidu Baaba

Ñalnde naasaande 13 lewru korse hitaande 2019. Suɓngo lefol laamu ngenndi Moritani. Ñalnde njeslaare 22 korse 2019. Ñalawma suɓngooji lefol laamu ngenndi Moritani laawɗinaama ñalnde 22 lewru korse hitaande 2019 “lanndaaji ɗi fof o sahaa ko geew, moni kala ine geewo ngam jooɗaade e jappeere nde. Suɓo mo njiɗanɗa ndokkaa belanɗo ma, konngol pulaar wiyi ( Neɗɗo ko banndum) " ine haani neɗɗo nde o yiɗata banndii ko nde tawno ko bannde woni baawɗo waɗande ma, ko ngannduɗaa janano waawa waɗande ma ɗum sahaa mo mgannduɗaa a waawa waɗande ɗum hoyre ma. Ndee hare leñol ko ɓooynde ngam jinngande banndum ine waɗɗi kala aadee so wonaa mo bone jogori yande e mum. Teskoɗaa ndee hare Murtuɗo Mammadu Sammba Joob ngeewiima heen, ngeewdiima heen e jaambareeɓe leñol ngol, ko wayno Alh Saydu booli Kan , Tapsiiru Jiggo en, ekn. ...