Laamaandi hannde

Ñalnde naasaande 27 lewru korse 2019

Laamaandi kaɗndi hakke renndo jeydaaɓe. Ghuzwaani cawtinɗo konnguɗi mum e nder renndo afriknaaɓe, walla ni mbiyen e nder renndo fulɓe wonde leñol fulɓe njeyaaka e nder ngenndi Muritani ! Kaawis Geno wonde fulɓe njeyaaka Muritani "gite am mbaɗi cim-cim gonɗi, walala-walala haa waalti e yeeso am ! Wonde fulɓe njeyaaka muritani kaawis Geno leñol fulɓe peraanii ngenndi Muritani gila Ghazwaani baaba mum jibinaaka wonaa haala Ghuzwaani. Potal e ndimaagu (démocratie)" ŋakki Muritani, kono fulɓe peranii Muritani gila Ghuzwaani jibinaaka" ko adii duuɓi 187 nde fulɓe njiydi e annabi Muusaa, walla ko ine tolnondira e ɗiin duuɓi tawii afrik mo Muritani senegaal Gine Mali hay sinndo woodiino wonaa safalɓe koɗnoo heen. Ko leƴƴi ɓaleeji potata hoɗde heen. Caggal ɗuum fergooji fulɓe ɓooyi wonaa hannde fulɓe perani afrik bannge hirnaange. Ine annda aarabeeɓe, walla capaato ngimmorii Muritani ko marok walla aljeri kono wiyeede fulɓe njeyaaka muritani Ghazwaani feni, miin ngenndiyanke Joob wiyi Ghazwaani feni Allah fenniimo. Eɗen njiɗi o adda en dalillaaji makko laaɓɗi e koɗki fuuta tooro?

Laamu muritani.
Laamu safalɓe ngongu hannde muritani ngu, laamorii ko caɗeele nanondiral fulɓe, hay sinndo oon sahaa ŋakkere fulɓe naatde e tuubakiri ndi ine heen jeyano. Nde fuuta wonata fuuta tooro nde tawii Ghazwaani jibinɗo baaba makko o jibinaaka tawo, mi haalaani ko heddi. Laamu muritani ko laamu kiiɓal, haɗde ɓaleeɓe hakkeeji mum'en e nder ngenndi ndi,  teeŋti e fulɓe nde tawnoo fulɓe ndentaani leñol ngol nanondiraani ɗee geɗe fof ine heen njeyaa. Nde tawnoo ko en fecciiɓe e nder koye men. Heen hinnde fof yiɗaa wonnde ndee ardoo ɗum, moni kala ine fooɗta wutte mum e dow banndum. Ellee Geno wiyaano en enen fof ko en maccuɓe makko. Woni ɓurɗo tan, ko ɓurɗo gollande Geno. Maccuɗo ko tagaaɗo, tagɗo oo ko Geno, oon woni timmuɗo omo timmina kala ko o welaa timminde e nder timmal makko. O tagi maccuɗo makko, o wiyi mo anndam ko adii nde aɗa rewami, nde tawnoo maccuɗo ko golloowo, gollanoowo Geno”. Omo rewa felo makko ngo o yamiri yoo rewmo tawa ko e coɗol yamiroore makko laaɓnde. Jettooɗe ngoodanii Allah jom baawɗe mo senaare mum huuɓtidini yeeso e caggal, mo senaare mum huuɓata.

Leñol ngol tampere mum ko nanondiral.
Dental woni doole so tawii eɗen njiɗi ɓamtaade ala-e-sago nanondiren, kaɓɓondiren ngoppen miin miinaagu. Leñol waawa ɓamtaade tawa ngol hawraani ko kawral woni ngootaagu leñol, woni nguurndam aadee en rennduɓe fayndaare", ngoppen kinngel kinngal sibu enɗam fuɗɗii ko e renndude ƴiiƴam renndude ngonka e kala fannu. En pecciima en peccirii leñol ngol juuɗe men, en mbardii leñol ngol juuɗe men.

Laamu Muritani:
Sibaabunde salaade en dental addi caru men, haa laamuuji penaale pawaa e dow koye men. Holno laamorto ɗen tawa en ndentaani to ɓerɗe to anniya to peeje to ngonka to darnde to giɗli to cehilaagal. Ɓamtaare maa wood kono maa saɗtu wonande fulɓe. Teeŋti e fulɓe Muritani; e nder capanɗe 53 leydi afrik heen noogaas e jeegom (26), ko fulɓe koɗi heen, walla nii ko ɓuri ɗum. Walla nii mbiyen ko fulɓe njey-ɗum sibu ko fulɓe ngadii heen hoɗde ko adii duuɓi 165, haa yottii laamuuji fulɓe : manna taaga ja'oogo termes, satigiiɓe woni laamu Ceerno seek Suleymaani Baal, haa almaami Abdul kaadiri Kan "Laamu Ceerno suleymaani baal he kitaale 1776 hakkunde makko e tuubakiri, walla hakkunde makko e safalɓe. Haa o rufi muudo hormo; jaaraama ceerno Abdul kaadiri Kan.
Jaaraama fuuta tooro.

Kuɗol
Ngenndiyanke Joob

Commentaires

Posts les plus consultés de ce blog

Daaka Mantes la jolie

Tiitoonde: Taare Allah.

Yimre, Aamadu Bah dawriyanke SEN