Ndee hare hay gooto nde woppaani
Ndee hare nde hay gooto woopaani.
Ɗamininooɓe kisal ndee hare woppaani.
Ɓe tinaani ha pettooje njoowa he dow townaaɗe.
Mburjitii ha gaññeeje ngoni he aabeede.
Amerik ko ngaari kalhaldi.
Ndi ƴonngo mum tiimti he dow kammuuji.
Mbaawndi wuddaade.
Gallaaɗi ceeɓɗi reedu ceekooji.
Njaltina tektekti njoowa he dow gaññeeje.
Israa'iila wiy-noo ina waawi.
Tooñannge ɓurti njoowi he dow kammuuji.
Israa'iila hartaa kono tawii jaɓaani.
Bone ficci laaci powbi ngoni he ŋuurde.
Barogal Iraan jaabti luuki fuɗnaange.
Mawɗo juulɗo solɓitii he aññeere.
Aayatullaa Aali Khumaney, tuɗɗii leppi leydi, leppi leydi teddungal tuɗɗii.
Defaaɗe he jayngol ha ngojji.
Eeraango waɗaa kono wonɓe paamaani.
Ñalnde nguu batu daɗɗaa Aali heddi artaani.
Barooɗe pinni piɗɗiti he ɗoyngol jam ndaarta kono heɓaaki.
Jamma ɗiɗmo Iraan joori pettooje he Israa'iila
Ujunnaaje he teemedde njehii ngartaani.
Beeytooje mbeeydi he defaaɗe ha nguli jaw.
Kartii hakkunde kammu he leydi.
Peete boɗeeje paayda he koode.
Kammu iirɗi nanndi he jamma ngatamaare.
Etaasoni enti boobo mum.
Lumminii ha tiiɗi jattinii.
Nanngiti sikki liɓoowo woodaani.
Werlii gaay aayne.
Iraan jaɓɓii jaɓɓodii he pettooje.
Forlitii njantoyi Israa'iila.
Iraan iirɗi jam ndaarta heɓaaki.
Iraan ko mbaroodi.
Mbaroodi barmi naatti nder paabi.
Yaltini beeydooje he pettooje.
Pettooje petti Kataar he Arabi Sawdi.
Ɓe mbaɗii baynol kono iraan faamaani.
Ɓe nelditi defaaɗe ha mbiyi coyi.
Ɓe pusii boowal laaɗe diwooje ngal Kataar he Arabi Sawdi.
Amerik dilli, wiyi tottii renndo ngoo jonte nay maa nanngu iraan.
Ndeke tawii faamaani.
Iraan wiyi tottii lewbi jeegom.
Ndee hare maa nde wontu daartol winnderiyankoore.
Farayse ko mbeewa
Meela ñalawma tuɗɗinoo jamma.
Farayse nawi Koninkooɓe to koweyti.
Pettooje Iraannaaɓe mbarii, yogaaɓe mbarmi.
Mbeewa dilli kono tawii laɓi fawaama he koddol.
Buɓɓondiral miijooji waɗi.
Donaal Toromp.
Laamɗo mo timmaani.
Laamɗo mo timminaani.
Kujjikiniiɗo he wiyde alaa potɗo wonde.
So wonde wonii he potɗo wonde wonde fotaani.
Holnde fotde wonde wonata he wonde?
Nde wonde foti wonde ɗo woni !
Wonaa wonde waɗata neɗɗo wonde.
Ko wonde wonde addanta neɗɗo wonde.
Donaal Toromp.
Alaa potɗo jogaade jayngol saka lañanee.
So jayngol dulɓitiima hakkunde maayo.
Ñippirtee ko ƴiiƴam sagataaɓe.
Yarlitiiɓe maayde ɓe teŋkaani nguurndam.
Ñalnde maayde nguurndam alaa.
Ñalngu nguu faɓɓitii bone dooki.
Israa'iila so ñaamaande wonno on njoɓii.
Sibu gooskiiji on keewi.
Laaɗe diwooje he laaɗe ndiyam fof ndoondi wontii.
So wonde ina haɗa wonde wonde.
Wonde haɗii on wonde, ɗo wonde fotnoo on wonde.
Israa'iila on nattii wonde ɗo wonde fotnoo on wonde.
Ngal gaawal ina wojji
Bone maggal oɗon potdi.
Oo bone oɗon potdi sibu ko onon ngaddi.
Iraan ko onon he amen ngondi.
Kala ko jam addi eɗen potdi.
Kuɗol Ngenndiyanke Joob
Ñalnde dewo 22 lewru Mbooy 2026
Commentaires
Enregistrer un commentaire