Winndere Iirɗo-Iirɗo
Tiitoonde yimre ndee,
Wimmbo ɓamtaare
Ngenndiyanke Joob (NJ)
Pelɓondire batte Diine.
Salaade ɓe rewde laawol poortiingol.
Rewde ɓe miijooji piɗtaali maɓɓe.
Waasde ɓe hulde Allah.
Oon Allah tagɗo ɓe tago ŋarɗungoe
Ngam Diine Islaam yoɓe ndew ɗum.
Ɓe ndewa sunna Nulaaɗo makko ɓe kormoo ɗum.
Ɓe ngabbo joomiraaɓe fiyakuuji.
Halfinaaɓe to cuuɗiindi Geno totti ɗum.
Ɓe ndesndaa Diine e sunna ɓe tami ɗum.
Yogaaɓe ngaddi koongu ndiiwti ɗum.
Ɓe njeddi ko Geno e semmbe mum.
Ndee fedde baɗboniyankooɓe.
Joomiraaɓe fii ummorde to Geno folloore.
Tuma hannde gonaaɗo fedde jihaadi.
Ko daranaade en ngenndi.
Haɓanaade en ɓiɗɓe ngenndi.
Jannginde ɓe ganndal pinal he toowal.
Fedde jihaadi ko fedde ɓosnoore en ɓamtaare riiwtanoore en majjere e humambinnaagu
Tafanoore en bolol ngam Geno en seedaade.
Fittanoore en boli ndii ngenndi.
Haɗa ndii ngenndi boomaare.
So en maayi haɗa en ndii nguleendi jaynge en yottaade.
Ko en seɓɓitiiɓe.
En keɓaani tawo ɓeen heɓɓittooɓe.
Lummintooɓe hakkunde gaggi.
Darantooɓe en e dow giye baddi.
Ɓe kulaani maayde sabu maale makki.
Ɓe kaalana en ƴiiwoole toɓooje e dow makki.
Fetalaaji maɓɓe ngurmbitii en ɗii gonɗi.
Caayni en ɗii piɗtaali.
Ƴoognii en ɗii gonɗi, goɗɗunooɗi en ɗee jiyɗe.
So en pirtaani ɗee piɓle men e oo Diine.
En njeddani ɓe ardiiɓe en e oo Diine.
En toppitiima ɗee doosɗe jowi.
En mbiyi diine ko kulol Allah wonaa hare fetelaaji.
En mbiyi Diine ko ɗooftaade sunna wonaa hare fetelaaji.
En mbiyi laawol tijjaaniya ko ɓeyditoraade.
Tabitinirde ɗum ngootaagu fiɓnde fayde to Geno.
En ɗuurniima ndee fedde majjuɓe majjinooɓe en laawol Diine.
Waranɓe en jiyaaɓe.
Waranɓe en yimɓe Diine.
Woto mo fuunti hoyre mum janngo halkaare.
Diine
Diine wonaa piyanɗe.
Diine wonaa waawnere saka yooɓo piɗtaali.
Accir ɗiin piɗtaali e fitinaaji.
Ɓe kulaani Geno ɓe ndeenaaki.
Suusɓe maayde janngo hasboore miijaaki.
Soɓe cikkii ndee fedde ko Diine darani.
Soɓe cikkii ndee fedde warde aadaaji daranii.
Soɓe cikkii ndee fedde ko haɓanaade humambinnaagu daranii.
Yoɓe pellit ko e boli majjere ɓe ndarii.
Yoɓe pellit ko e calɗi boomaare ɓe njaggiti.
Ndee ko fedde boomaare inniti.
Ndariinde e halkaare filñitii.
Ndee ladde Allah jeereende ɓe ndarii.
Nde peŋtuɗaa toon penngal fenaande.
Peŋɗaa toon penngal feere fenaande feƴƴoore.
Toŋtuɗaa majjuɓe e dow laawol boomaare.
Hay laawol fayde to aljanna ɓe ndewaani.
Kuufa ko innde gittoowo piɗtaali, hay juulɓe o woppaani..
Iran e palastiin ndillii kono on ɗojjaani..
Farayse e Amerik nawii pettooje hay juulɓe ɓe ngoppaani.
Ko haɗi on sammude ngoo saawaawo ngo boli mum majjataa e laawol halkaare.
Silameeje mon kaaɗi ko e juulɓe ɓe laawol Geno ngoppaani.
Haa abada siraaɗi maa ɓe taccu ɗo koyɗe mon ndeaawni.
Ko fedde janfiinde Geno ɗo Diine ɓe ndewaani.
Sayku Umaar barke pele mum carii e aduna he alaa ɗo heddaani.
Ɗe naati e leyɗe alaa ɗo barke makko keddii.
So barke ina haaldatno e hoore mum.
Maa wiyi on njoɓaani diminne e golle mum.
Naafige,
Ko pawɗo koyɗe mum e boli halkaare.
Fina finda e kaanabbe hay ngooƴam ŋakkaani.
Fiɗnde mum to Geno fiɓtii haa laaɓi fiɗɗii.
Yurmeende mum to Geno siltii.
So marmalle ngonnoo nder duule caayi.
Naafige nafiri ngoo renndo sarde en e saakde.
Ɗoŋoo ɓe ɗoŋtoroo ɓe ngam dental men sarde.
Ɓe njawnora to seerenɓe fiɓooɓe ngaraaji piɓa piɓta.
Ngam ndi, ndii en sarde haɗa en ngalu waasna.
Jattinoo hakkunde lewe galleeji piɓi e garaaji.
Ɓoccooɗe hakkunde jirlongal.
Piɓi e genaale.
Ɓe kulaani hay ɓee maayɓe leliiɓe e genaale.
Ɓe ɗojjaani ngislaani gaññeeje mum en ndillaani.
Sa naati ɗee genaale mi tawa moni kala ina deeƴi e ndee yanaande.
Naata aɗa jiɓondiri e ndee fenaande.
Ngam piɓi pirtotooɗi pirtortooɗi ñalnde njolleɗa he ndee yanaande.
Haaside hasni hoyre mum.
Ɓee ɓe njolluɗa ngaandi mbayluɗa.
Ɓee ɓe mbayluɗa dañe mum'en mbonnuɗa.
Ɓee ɓe mbayluɗa terɗe mum'en mbarɗa.
Haaside ar ƴeewto hoyre ma.
Aduna ñiɓaaki ko ko ɓaari.
Nguurndam wonaa tan ha abada.
So en maayi janngo ko en laaɓnditteeɓe.
Maayde ko naange muto mum ina ɓadti.
Maayde ko duule higgoɗino mum ina ɓadti.
Ndenten no wahre huɗo njiɗondiren.
Moni kala beroo e fannu golle mum gollo.
Meccal feccata ɓiɗɓe ngenndi ngollo.
Gooto fof ɗamino e golle mum golloo.
So noddii faabu ɗamino wallee.
Ardina hakkille baasal joñto.
Lummino haa tiiɗa baasal sippira.
Etoo toŋtoo ngal haa dow leydi fukkoo.
Ɗeɗɗangal haa tiiɗa gulaali maggal, boowal galle cawbi min luubo.
Mi luɓoo sawru Muusaa baasal mi haɓtoo.
Hehee maa joom am,
Ganndal ngalu a winndii e keeci am.
Cellal yaajeende coorɗa he nder mbuha am.
Barke ngardinɗa mbaɗɗa he jibnaaɓe am.
Jiyɗe caafti.
Nanɗe ngudditɗa.
Ɗemngal he les toni welliti.
Koyɗe juuɗe fof piɗɗiti.
Hakkille yuŋginii to Geno wallini.
Miɗo yaha miɗo reento.
Miɗo yaha miɗo miijo.
Miɗo yaha miɗo nanto.
Miɗo yaha miɗo jaggito.
Hee Allah baawɗo puɗɗuɗo puɗɗe tottii.
Diine ɓiyi Aadama o resndii.
Huɓindooji ngaandi.
Ɓosngo diɗɗal gannde keeleele.
Ɓosnoore neɗɗanke fayde e diɗɗe keeleele.
Taaroɗen ngal jiryirngal jirlotoongal.
Reppalɓe diŋkotoongal.
Ngenndiyanke ngemmbanii afrik.
Ɓeen ngemmbiiɓe majjinde ɓesngu afrik.
Mi waawa yooltude fotde e hakke ɓiyi Aadama he nder ndee winndere.
Kono maa mi darado he ɓeen daraniiɓe toŋtude ɓamtaare afrik.
Ñalnde Dewo 9 lewru Siilto 2025
Kuɗol Ngenndiyanke Joob
Commentaires
Enregistrer un commentaire