Hinndu Umaru Ibraahiima
Seeɗa he taarik nguurndam
Ñalnde dewo 21 Seeɗto 2024
Hinndu Umaru Ibraahiima
. Hinndu Umaru Ibraahiima
Debbo Pullo jibinaaɗo hitaande (1984)
He nder wuro Jamena, leydi (Caad)''
Debbo pullo mo daartol seŋii he maande tiiɗnde, dewerewere nguurndam makko ina deeƴi hakkille saɗne. Nde wonno Alh Elimaan Abuu Sammbooru barka, lollirɗo Alh Tijjaani Aali neene jaara (leñaan)' yurmeende Geno heeriinde yoo won e makko (aamiin). O wiyi daartol alaa ko woppata he nder nguurndam, ko ɗuum waɗi gollude ko moƴƴi ina woodi ko battinta he nder nguurndam aadee. Ooɗo banndiraaɗo debbo pullo caadnaajo daartol makko wonaa tan fulɓe mborooro en naftata, maa naftu ni Jay ɓe ngonaa fulɓe mborooro en tawii ko hoɗɓe he gure dowrowe ekn. Nde Alh Abuu Sammbooru barka wiyi: aduna ko waɗi waɗi e haali haali, golle ngadoo haala waɗtindo haaleede, neɗɗo kala koo golli heewde he yurminaade waɗtinto ko daartol. En paami renndo fof mahii ko e daartol cañingol'', Hinndu Umaru Ibraahiima, nguurndam makko maa wood ko battini, sibu darnde makko tiiɗɗe he nder renndo makko.
Maa wood ko paamɗen he ko yowitii he oo debbo pullo jiyaaɗo leydi Caad, tawii darnde makko fof ko ngam haɓanaade ngootanfaagu fulɓe he nder winndere nde'' --> Hinndu Umaru Ibraahiima: njibinaami hitaande 1984 leydi Caad he wuro Jamena,
Hinndu Umaru Ibraahiima: komi pullo mborooro, jaltuɗo he leñol eggooru hoɗooru. Ko ngol leñol beyeteengol eggooru hoɗooru tawii ko leñol fulɓe, mawnini Afrik, tabini ngootaagu mum he kuuɓal. Hinndu ko debbo daraniiɗo ndeenka he kisal winndere ndee, teeŋti noon he leñol fulɓe.
Jaayndiyanke oo, mbele aɗa waawi daartande min seeɗa he nguurndam?
Hinndu: neɗɗo soo jibinaama ina haani jogaade ɗerewol jibinannde, miin Hinndu tawde mi jibinaama he ɗiin nokkuuji, tawde noon ko maa mi yaha he gure dowrowe mawɗe ɗe, mi daña ɗerewol am jibinannde. Sibu ɗo njibinaami ɗo ala safrordu, ala cuuɗi janngirɗi, ɗemɗe ngenndiije ɗe mawɗe ɗe enk. Njibinaami ko he nokku laddeejo, he leñol fulɓe eggooru hoɗooru, he junngo maama am debbo, jibinɗo neene am. Ko ɗuum woni sabaabu taƴi jokkondiral hakkunde am he neene am, njahmi to gure mawɗe janngoyde ɗemɗe ngenndiije ɗe mawɗe ɗe. Ɗo laddenke mo ngannduɗaa so debbo woni reedu, ina woodi lakɗe ɗe yarnate, tawi so o sowiima o tampata. Ko ɗuum saaboto so tawii cukalel ngel jibinaama ɓoggol reeduwol ngol dañata tooke ɗe ina mbaawa tampinde debbo o walla cukalel ngel; ko he ooɗo diiwaaniyanke njibinaami. Ko ɗuum woni sabaabu kuuñƴumi he daranaade kala ɓiɗɗo Caadnaajo yoo dañ ɗerewol mum jibinannde. Ndeen nde njahmi janngirdu ha njottiimi wejo (6ɓiiwo), ɗoon he ɗoon ndogan-mi galle amen, njottiimi miɗo nodda neene am neene neene, miɗo sokli derewol am jibinannde miin e mawnam debbo amin cokli ɗum to janngirdu to. Neene am wiyi yomi accu ha baaba am arta, nde baaba am arti, mbiy-mi miɗo sokli derewol am jibinannde miin he mawnam debbo. (Tawii noon min ngalaano ɗerewol jibinannde, ko ɗuum waɗi min dogande galle jinnaaɗo amen'' ko ndeen jannginoowo o wiyi min laaɓndo hitaande min njibina, he holto min njibinaa, he mudda min njibinaa, min ngaddora buuɗi teemeɗɗe nay. Tawii noon miɗo jogii mawnam debbo gooto jibinaa ko suudu safrordu, kanko o ala caɗeele ɗerewol makko seedantewol ekn.
Laaɓndal jaayndiyanke?
Jaabtawol Hinndu: cukaaku am fof mbaɗmi ɗum ko he wuro Njamena he nder leydi Caad'', kadi neene am heɓii fartaŋŋe mawɗo waawde nawde min cuuɗi janngirɗi ɗemɗe ngenndiije toowɗe ɗe, miin he miñiraaɓe am he mawniraaɓe am. Neene am ina hodduno he neɗɗo mo sellaano o meeɗii mo nawde suudu safrordu, ɓe mbinndani-mo lekɗe jarateeɗe, o juumondiri lekɗe ɗee seeɗa maaya heen, o tampiino heen tampere mawnde saɗne miɗo teskito ɗum he oon yonta am.
''(Ko ɗuum saabi so a jogiima ñawɗo mo sellaani ko maa toppitoɗa topptigol riiɗngol so wonaa ɗuum maa ñalawma ar so tawii o juumondiri lekɗe makko ina addande mo caɗeele mawɗe saɗne)''
Rafi ganndal: ko ɗuum addani jinnaaɓe amen nawde min janngirdu min njannga mbele min keɓa nomin ndeentori he nguurndameeje amen so tawii min mawni!
Caggal nde baaba amen waɗi njillu mum he caggal leydi, ko ndeen neene amen nawi min suudu janngirdu; banndiraaɓe amen yoga he hoddiiɓe amen mbiyi neene amen mbele ko a kaangaaɗo, aɗa nawa sukaaɓe ma janngirdu ɗemɗe tuubakooɓe, walla ko sabu gorko ma koo jaltuɗo ɗanngal. Mate njiɗɗaa ko sukaaɓe ma ngonta tuubakooɓe, enen he nder renndo men ko baabiraaɓe ñaawanta ɓesngu mum; jaabtawol neene am : ko sukaaɓe am miɗo waɗa kala ko mbelaami he sukaaɓe am. Min keɓɓitii min mbiyi gasi hanti o haangaama ! O ƴetti pellital makko nawde min nokku janngirɗo, ngam min njanngoya ɗemɗe ngenndiije toowɗe ɗe. Sukaaɓe am maa njanngu ɗemngal tuubakiri tawa ɓe mbaasaani pinal maɓɓe he Diine maɓɓe. Hay caggal fooftere (vacances) neene am ina nawa min janngirɗi tokoosi ɗi ngam min njokka toon jaŋde, sibu ko o debbo deerɗunooɗo min njannga no feewi. Ko he ɗam nguurndam nguurmi, ɓirde kosam, he yeeyde ɗam (sippude walla mbiyaa cippam)'', hakkunde gure he gure, amin ñalla yahde, min kiira yahde, sahaaji min ngarta jamma ekn. Amin njeeya sahaaji leñƴi ceertuɗi, tawa lalorgal am ina keewi kosam miɗo ɗum; kikiiɗe kiirɗe mi hoota galle maama am en. Caggal fooftere amen tawa mi heɓii kopporeeje seeɗa, nawa kopporeeje seeɗa Njamena winndude kosam, tawa ina wondi he pinal amen. (Amin njetta heen Geno ko tiiɗi)''
Laaɓndal jaayndiyanke?
Mbele he nder kaan ɗoon mudda, mbele won ko teskiɗa heen?
Hinndu Umaru Ibraahiima: ko ardii fof pinal fulɓe ko pinal cañingal tiiɗngal. Kala tomin nguuri ko ɗoon min njowotta nguurndam amen ɗam, amin njannga he nokku o kala faayiidaaji amen. Amin njannga gannde jaaki, gannde kulle he gannde renndoyankooje. Ko ɓuri teeŋtude he am denndaangal geɗe taariindi am holno min njuɓɓinirta he wona njeñtudi amen ndi ngannduɗaa ndi fotndotaako. Caggal amin njaha ladde subaka, soklaani ko jinnaaɗo amen debbo ina yooɓna min ñaamde, sibu tawata ko ladde amen nde ina waɗi ko ñaamate; Yeru so tawii aɗa yaha janngirdu neene ma yooɓnete ñaamde sibu toon ala ko ina ñaame. Kono so tawii ko ladde njahata, jinnaaɗo amen debbo o ina anndi ladde nde wuurnat min, omo anndi min njarat toon min ñaamat toon. ''so tawii a yahii ladde to aɗa anndi lekgal potngal ñaameede, e ngal fotaani ñaameede, ɓenndungal e ngal ɓenndaani, kaaɗngal e ngal haaɗaani, (tooke: toxic)'', tawa kadi anndi to njooɗotoɗa kikiiɗe, les hol kiin lekki njooɗotoɗa ngam fooftaade so hiiri, e hol kiin lekki ki a fotaani jooɗaade. Tawa kadi anndi holi lappi ɗo kulle bonɗe, ɗe ngannduɗaa ina mbaawi yande he neɗɗo. Hono ɗiin nokkuuji amen nganndi ɗum, so oon mudda heedi amen ndeento ɗum. Anndude ngaal pinal ko huunde waɗnde faayiida, kadi ko pinal ngannduɗaa ina woodi he kala sahaa (pinal jokkungal he layde, nguurndam eggooru hoɗooru)'', ko saabi miɗo yiɗi ngal pinal, miɗo yiɗi ɗam nguurndam sibu alaa mo amin poortani juuɗe haa adda min ñaama. Min padaani kadi he ɓeen ɓe ngannduɗaa ko yeeyooɓe yeñtinortooɓe, he nder amin denndaangal komin nguuri ko nguurndam taariindi amen. Min coklaani ko amin coora he ɓe ngannduɗaa ina ngadda njeeynguuji mum ɗimin nganndaa to ngiwi. Amin nganndi denndaangal ñaamateeje amen ngummii ko he taariindi amen.
Wonande jiɗɗo yeñtinde, HUI:
Wonande jiɗɗo yeñtinde yoga he ñaamamteeje fino Geno, so tawii a aawiiɗe ko aan wonata he caɗeele ndemru majje. Ɗeen gaawanteeje fino Geno aɗe mbaawi fuɗde he laytiri majje tawa a loraaki heen. So tawii a ƴettitii ɗum he fannu, ruttitto ko he fannu neeniiwo mum. Sibu ko lekɗe njiimaandi renndo goɗɗe he taariindi, a arat tan ɓoggaa ñaama walla nawta heen, a wonirta wiyde aɗa itta walla aɗa ɓogga fof sibu ko lekɗe njiimaandi renndo, goɗɗe he taariindi men. Ngaan saanga goɗɗo so tawii rewoyii ɗoon ina waawi kañumne ɓogga ñaama, walla ɓogga nawtora heen. Ko denndal ñaamanteeri fino Geno, a soklirta he wiyde aɗa nawa fof a wondaaka goɗɗo joforɗo aray, he kala aɗa miijo goɗɗo so arii kañumne maa waaw ɓoggude nawa ko ñaami, ko ɗuum waɗi ko nguurndam ŋakkuɗam he tuma ngon-mi oo.
Laaɓndal jaayndiyanke?
Holno mbaawɗa seerndirde nguurndam laddeyanke, he nguurndam wuro?
Hinndu Umaru Ibraahiima:
Ko laaɓndal mbaɗngal faayiida, nde ngon-mi wuro nde ɓe mbiyata kam ko peeleelo, (falanta-wara-dubanta)? Ko ɗuum waɗi haa hannde so tawii yimɓe njiyma ɓe mbiyatuma ko mborooro mborooro mbocco, holko firti ɗum?😁 waɗii sahaa gooto miɗo janngirdu, a lootortaako tuunɗam. So yehii haa nguurndam tiɗɗiima tigi-rigi he gure dowrowe ɗe, soɓe njiyma tan ɓe mbiyata ko he neɗɗo mo gure mawɗe ! Jooni a waɗti yahde janngirɗe, ɓaawo so tawii a artii he gure laddaŋkooje ɗe, so on njahdi ɓulli walla to nay ɓiroyde ekn, ɓe ngona he wiyde ngoppeemo sibu omo waawi waɗde golleeji keewɗi tawa ko ceertuɗi. Miñiraaɓe am walla mawniraaɓe am ɓe njahdannoomi ɓiram he ngaynaaka mbaɗta weddaade mi konnguɗi, jooni a wayliima a wontii neɗɗo goɗɗo, ɓe ngona he laaɓndaade mi mbele ɓalndu maa muusata, a tinata muuseeki ɓalndu ekn, tawde ɓe ngannda holko woni jaŋde'', mi wiyaɓe miɗo waawi wonde he nder wuro, he nder ladde sibu mi janngii ɗii nokkuuji ɗiɗi ceertuɗi.
Lefol teddungal he fedde ngootaagu winndere, o waɗa gardiiɗo (Jaagordu ngenndiiru) fedde ngootaagu winndere.
Jokkol Ngenndiyanke Joob,
Eɗen teskii he oo debbo ngenndiyanke daraniiɗo pinal he ɓamtaare afrik, teeŋti noon he leñol fulɓe. HINNDU UMARU IBRAAHIIMA pulaagu nguu fof ina teskii darnde ma he ballal ma he pinal fulɓe he mbaydi kuuɓtodinndi. Amin njaarma he darnde ma he hare kiiɓal yoga he leñƴi afrik teeŋti he leñol fulɓe. Siraaji Joob, lollirɗo (Ngenndiyanke) jiyaaɗo ngenndi Senegaal he diiwaan koldaa, he wuro Rabat hoɗngo he diiwaan Madiina Gunaas. Yoo wuur pulaagu laatna Fulfulde.
Ngenndiyanke Joob.
Ñiiɓirde:
salvadorallende78@hotmail.com
France Poissy.
Commentaires
Enregistrer un commentaire