Yimre, tiitoonde: Ngelooba
Aduna wonaa ngelooba kono mbaɗɗum mum weeɓaani.
Aduna wonaa jinne kono najooje mum pamɗaani.
Hol mo sikkaani maa ngal darngal daro tawa neeɓaani.
Aduna wonaa joote kono njelaari mum famɗaani.
Aduna addi joote wuddini beeli hay ɓulngo mum weeɓaani.
Saaŋi seeɗa meeɗi kono haarngo mum weeɓaani.
Ɓinngel banndam woto bonnu giɗli sabu jawkal aduna ñiɓaaki.
Ar hoolo keddoɗaa e hodo allah mbele yanaande janngo keɓaa duusooɓe.
Woto waylu giɗli sibu aduna ñiɓaaki.
Woto yejjit nguu ñalngu geno hoddiri alaa firtooɓe.
O hoddiri moƴƴere o waɗi e juuɗe tagooje.
Fof ko yoo en neemoro ngam allah njettiren sababuyeeji.
Ngam ko waaju aduna alaa ko ari duumaade.
Njetten sabu moƴƴo ko dewal allah ngal jilɓaani.
Ko hakkille ɓeti muudo ha juuri ɓurtaani.
Ko hakkille ɗowi ngelooba ha yittini wuro ɓoggol ba ɓoccitaaki.
Puuyɗo rokka seeɗa aduna woni e laaɓndaade.
Rokkaa seeɗa asamaan woni e hooynaade.
Baade cooki sikki kaŋŋe woni e tellaade.
Ɗoŋii banndiraaɓe ñiŋooje woni e fuɗɗaade.
Puuyɗo dañi seeɗa becce woni e fiytaade.
Aduna wonaa dooño kono wutte ɓooyata waylaade.
Somi siŋkii aduna mi yejjitii leliiɓe e gaññeeje.
Somi siŋkii aduna mi yejjitii ndee yanaande.
Fadnde aadee mo woppaani manoore.
Woto ƴeew ciŋkal e manoore.
Ƴeew aduna golle moƴƴe e renndo ngoppaaɗe.
Sibu daartol alaa ko woppi so wonaa mo hay huunde gollaaki.
Ndee hokkere waɗi garal maa hay gooto a waynaaki.
Ko ndeen baade cooki dañal hay huunde a ŋakkaani.
Penɗaa e yahdu-maa hay gooto a waynaaki.
Njejjitɗaa neema moƴƴo mo allah waɗi hay jaŋtaade a heewaani.
Saa yejjitii oon neema, allah yettu sibu ɗuum famɗaani.
Ko waaju aduna alaa mo woppi sibu ko ɗuun tan woni manoore.
Kuɗol Ngenndiyanke Joob.
Pulaagu ko laawol nguurndam aadee.
Commentaires
Enregistrer un commentaire