NEƊƊANKE

Ñalnde Dewo 18 yarkomaa htnd 2020 


Neɗɗo ko tagaaɗo he mbaydi njuɓɓundi. O fotaani fenngiɗinde nguurndam makko ha o wonta nuskiiɗo he nder renndo makko. Ndeeɗo winndannde noon maa nde won ciimtol golle aade he tagi mum, walla nih mbiyen he nguurndam mum. Tawde neɗɗo ko moylol, ine waawi woodde ha ɓooya natta woodde; firti ko goodal neɗɗo ngal ine waawi nattude woodde, kono Allah tagɗo mo ko o guurɗo mo maayata, ko o kisɗo ko o kisnoowo mo kisal duumingal lommbii he tamannde mum. “Neɗɗo ko baylol, tawde neɗɗo hoyre mum ko o baylol omo waawi waylaade he kala sahaa; ala he aago so o finii subaka o laaɓndito hoyre makko holi kanko ? Tawde omo sikkitii ngaal makko goodal ine waawi waylaade he kala sahaa to tinal makko, to baasgol makko tinde. Neɗɗo ko o haatumere hoyre makko, omo foti ƴettude kuɗol ngam o winnda hoyre makko, he nder koo winndata hoyre makko ko omo jappa noppi makko ngam heɗtaade ɗum he rewondirde ɗum he jaŋde ngam noppi ɗi mbaawa roɓindaade ko o janngata ko. 


Aade nguurndam mum feccii ko he pecce deeɗo garooje yeeso: go'o feccere hoyre makko, ɗiɗi feccere  enɗam makko, tati feccere leñol makko tesko ɗo so wiyaama leñol ko ɓe o jiidi finaa tawaa. Nayi feccere Geno ndeen feccere noon ine hatojini he ŋarɗingol ɗeen golle he dewondiral mum. So en ngartii feccere tataɓere nde maa en taw leñol ngol o askikinto ngol ine feccii he makko pecce ɗiɗi; heen wootere ko ɓe o renndi diiwaan walla nih sahaaji ɓe o renndi koɗki ngooti wuro walla ekn. Nguurndam makko ɗam o foti wuurde ngam haa o laaɓndito hoyre makko holi kanko, ɗaam nguurndam ko mbaɗɗii ɗam he kala aade, sibu neɗɗo fof ine waɗɗii ɗum anndude holi kañum", so neɗɗo jibinaama ine haani o toppitee o jsnnginee ganndal he neɗɗaagu kam he pinal renndo makko (leñol) wuurnata neɗɗo ko renndo mum, sibu tawata ngoon renndo ine moofti geɗe coñce ɗe taariindi makko wuuri. Kadi pinal, so wiyaama pinal firti ko finaa tawaa; fin tawɗaa kala ko tawɗaa jinnaaɓe ine kuutoroo ɗuum ine wiyee fin tawɗaa, a fin tan tawɗaa baaba ma ko gaynaako walla ko o demoowo walla ko o gawoowo, walla nih naalaŋkaagu ekn. Ɗee geɗe fof kala heen ngel tawruɗa jinnaaɓe ma aɗa waawi wiyde ko he hinnde ngaal gollal njeyeɗaa. Waɗde kinɗe ɗe ngarnoo ko jokkude enɗam wonaa taƴde enɗam. So yehii noon haa en nganndi waɗtii taƴde enɗam caggal peeje ɗe ngannduɗaa ine mbaawi riiwtude ɗeen caɗeele he nder renndo men. Gooto fof waawa ɓadtaade banndum no haanirta nih tawa enɗam he njongu iwaani hakkunde mon.  Gooto fof suuskinoo banndum yankinanoo banndum ngam waawen wuurde he nguurndam dental mbele mbaawen ɓamtaade sibu ɓamtaare haalete ko saatu nde dental waɗi, so dental ala en mbaawata ɓamtaade. 


Neɗɗo fof ine haani ɗaɓɓude ganndal sibu alaa ko seerndi neɗɗo huunde he kullel ladde so wonaa ganndal; neɗɗo ɗo janngaani o wonata ko majjuɗo laabi ɓamtaare, sibu asli ɓamtaare ko he ganndal, so tawii neɗɗo o monaama he ganndal o monaama he ɗo ɓuri jojjude o annda. Tumaraŋkaagal wonaa tan yahde he nokkuure nde o anndaaka walla ɗo o annda; neɗɗo dañata neɗɗaagu (k) mum ko he ganndal so tawii a teskiima Geno wiyi ma ko anndam ko adii nde aɗa rewami. Waɗde ina jojjan-ma anndude hoyre ma holi aan, ko holi nde, mande mayre, hol ɗo nde tawatma; sibu eɗen keewi wiyde neɗɗo ñaametaake yaretaake ngaandi hoyre siiɓetaake ƴiiƴam mum yaretaake, alaa ko neɗɗo waɗata baɗtina so wonaa gollal mum. Sa gollii ko moƴƴi sa maayi njetteɗa, sa gollii ko boni sa maayi ñiŋeɗa. Neɗɗo alaa ko daɗata he nguurndam makko , kala no o way ko ɗuum sifetee he makko yeeso makko he caggal so o maayi so o wuur. Kono so yehii ha a anndi holi aan aɗa suusa aɗa hoolo nde tawnoo a ɗoftiima konngol Geno wiyno anndam ko adii nde aɗa rewami. Neɗɗo noon mawɗo tuugnorteeɗo he laabi ɓamtaare, walla nih mbiyen coɗi moƴƴi ine haani o reento o reena hurum makko he nder renndo makko sibu neɗɗo ko comcol danawol ine yaawi gakkude teeŋti he ɓeen hannde wiyeteeɓe ko jaambareeɓe leñol ngol. 

Ko ɓuri hannde teppude afrik ko ŋakkere ganndal, pinal kam hannde waɗtaama coccorgal kaalɗo fof dallinoroo he pinal, hannde he ngoo renndo men so pinal wontatno ɗemngal maa wood ko ngal jaŋtii, teeŋti he sukaaɓe hannde ɓe, ɓe cuɗortoo ko cuɗaari tuubakooɓe, walla nih pine leƴƴi janani. Hannde won yoga he nokkuuje hanki mum'en ko sukaaɓe rewɓe kajeteno ngam suɗoraade cuɗaari leƴƴi janani. Ndeen rewɓe fulɓe moorortono lo nebam nay (sirme) ko ɗuum saabi sukaaɓe rewɓe ndeen kala heen mo njiyɗaa sukundu mum jappitto ko caggal mum. Kono hannde jokkugol cukuli wuurɓe haa he maayɓe, sahaaji cukuli daabaaji ekn, ruttii ɓe mbaɗti heen moomaade ko waylata nguru neɗɗo o, gonnooɗo ɓaleejo wonta boɗeejo, gonnooɗo boɗeejo o wonta daneejo walla nih mbiyaa goolɗuɗo. Banndiraaɓe musiɗɓe tedduɓe pinal leñol am wonaa tan he ɗemngal yoo won he golle. Ko ɓuri ɗum hulɓinaade hannde ko sagataaɓe worɓe waɗtuɓe waylude guri ɓalli mum'en ! Pullo ndeen ine huɗortono ngam tawreede he geɗe kaantorinɗe. Hannde ko pinal fulɓe he ñaantungal mum ekn. 


Wonaa binnduɗo fof woni ganndo kono anndaa kala binnduɗo wonko o anndi. Ganndal noon wonaa tan ganndal binndol, ine woodi humambinndol kono tawa o wonaa humampinal, ko o kumaaɗo he binndol kono kala ko laaɓndiɗaa mo he nder renndo makko tawata ko omo anndi. Neɗɗo fof wonko anndi heddi tan ko gannde ine ceerti, ko ɗuum dental so yimɓe ndentii yo mobi kala wood ko addi to senngo ganndal mbele ngoon renndo walla ngaal dental ine ɓosa he senngo ganndal. Tijjaani Aan Elimaan Sammbooru Barka gorko mo Gamaaji he Gamadule nokku Bawtawol Aali Maalik mo Waasa Yaalalɓe yo yurmeende Allah won he makko (aamiin), o wiyi: aduna ko waɗi waɗi he haali haali golle ngadoo haala waɗtindo haaleede, sibu neɗɗo kala ko o golli welde he yurminaade wontata tan ko daartol. Baaba leñol, walla mbiyaa Mammadu Sammba Joob “Murtuɗo” yo yurmeende Allah won he makko (aamiin) o wiyi: alaa ko seerndi dimo he diimaajo so wonaa golle he moƴƴude baɗle. Sibu neɗɗo ko gollal mum manata ɗum, ko gollal mum kadi ñiŋata ɗum.

Afrik ko ngenndi ngalɗundi; en mbaɗiino ɗum he yimre men afrik, nde njimɗen Muhammadu Dikko ngenndi Mali: mbiyɗen afrik ko ngenndi ngalɗundi ngalɗinoori waasɓe. Waasɓe ñaamooɓe ha deedi puŋŋino kaɓantaako gannde diiwtooje saqqaaji renndo. Waɗde afrik ko ngenndi ngalɗundi, wonaa to kuɓɓam lekɗe he jamɗe taayneteeɗe he leydi ngalɗundi ngalɗirndi he mbaydi toɓo ilooji, sabaabu warngooji kaantorinɗi pelmi rewo he worgo kaɗi deeƴre he kisal ɗi njornjorti he tufɗeele ngaluyaŋkooje ɗe fof taayna ndeelam nattiti ilde he ilam njaajnoɗam ko nih ɓaggi ɓamtaare afrik taƴiri. Tuubakooɓe keli doole ngaddi kiiɓal he kaɗgol fitiram-gollaagu yaajde ɓe nguddu dame ɓamtaare ɓe ngaddi ko wiyetee laamndolndoolaagu, ɓe kuɓɓi jeyli ngam haɗde pooye men ɓamtaare huɓɓude. Laamɓe Afriknaaɓe ɓe lammini ɓeen ɓe lamminiri ɓeen ko ngam feewnitaade he addude hiiɗeende ɓe ndiiwti potal ngal hannde ɓe mbayini he renndooji wiyde ko debbo he gorko poti he kala fannu, gooto fof ine jogii he laawol waɗde ko yiɗi ko; so gorko he gorko ndosondira debbo he debbo ndesondira !!! Ɓe ndarni laamuuji penaale ndowlini aduna o ngam jeytaare he addude kiiɓe he nder renndo afrikyaŋkooɓe. So fowru fuunti wojere wiyi ina rokka ɗum hiraande wonko ndu yiɗi. 

Afriknaajo: ko o guurɗo maayɗo, maayɗo guurɗo. So gundo hooltoriima dorlol mum yeeso mbaroodi, gundo yiyɗum ko he jaɓɓal mbaroodi. Afriknaajo ko neɗɗo teelɗo jebbilaniiɗo poolgu, ciimtotooɗo mette ɗe owaawno safrude ko adii warñeende makko ina telloo he kooɗi makko. Ko addanta neɗɗo jibbilaade waawaama ko, ko ɗuum addanta baawɗo jokkude hare ngam teettude faayiida makko; kulol he jaambaraagal kaɗataa maayde, loni noon ko addanta en anndude koye men ko, ala he aago teetten ndimaagu men sibu laŋkuɗo ma he henorde fof haɗmaa yiyde. Enen Afriknaaɓe en mbaawa ɓamtaade tawa ko en laŋkaaɓe he dame ɓamtaare men; ɗoyngol haa booci kaanabbe mbaɗta wooltaade he toni ma addantaama dañde ndimaagu ma, walla ndimaagu leydi ma. Momtata ndee fenaande ko cagataagu he dental ñiiɓngal, janngude he jannginde ɗemɗe men ngenndiije moni kala yo janngu ɗemngal mum ngenndiwal ngal daña ɗeɗdirde añɓe leñol mum; leñol so wuuri en nguuri leñol so maayi en maayi, en mbaawata wuurde ɓaawo leñol men. Ko ɗemngal reeni leñol sibu ko maa leñol yiyree ɗemngal mum nde hulee hersee ittanee geɗal. Leñol siŋkoto ko pinal mum ko pinal woni wutte maggol so pinal ngal wuuri leñol ngol wuuri so pinal ngal maayi leñol ngol ina wuuri kono cuɗaari maggol nattii woodde. Eɗen ndokka Yeru: won leƴƴi keewi ɗi fulɓe koɗdi he nder Senegaal ɓe koddorii ko pine kono ɗemɗe maɓɓe caayi he nder jolfuɓe enen fulɓe ne ko hono noon way so en jaɓaani janngude ɗemɗe men he jannginde ɓesnguuji men waɗtu wiyeede pulaar ko ɗo wonno. Leñol so ina maaya maayrata ko he pinal, ha ɓooya reɓana ɗemngal he mbaydi coñce mum. Kono kadi sa yuurniima fergitere afriknaaɓe nde haaɗaani tan he fergitere salaade ɓe dental. Ko fergitere yahdunde he lunndaare yiɗde ngotaagu leydi mum. 

Maa en njokkoy nde winndannde ngam ɓeydude yaajtinaade he nguurndam afrikyanke.

Kuɗol Ngenndiyanke Joob

Commentaires

Posts les plus consultés de ce blog

Daaka Mantes la jolie

Tiitoonde: Taare Allah.

Yimre, Aamadu Bah dawriyanke SEN