Maayde
Maayde
So maayde ina jeertina nde tinndinii, ande findina.
So nguurndam ko goonga, maayde ko haqiiqa.
Ande yaawi no kural te nde woorata.
Holko wuurtu maa he golle bonɗe ?
Tee ko ɓe laaɓndittooɓe janngo alaa ko ɓe ngoppata.
Ɓe cilat ɓe cilkitat.
Ɓe kelat ɓe keltat so hawrii koɗe bonɗe ɓe kasbat.
So moƴƴi ɓurii bonɗi ñalnde heen leeɓol siraaɗi a taccat.
So aljanna ñalnde mum maayo a fuyboto.
En kaalanaama en nanaani
En kirjinaama kono en kirjaani.
En ndeentinaa ma kono en ndeentaaki.
Kaaɗeeki maayde ina muusi.
Maayde ina muusi ina haaɗi no cekkiri.
So mbaawka ma haaɗi tan fahannde he fenaande, anndu ñalnde heen ngol leeɓol a taccaani.
So Allah ina hulɓinii.
Ko goonga tago makko ina hulɓinii.
En njaŋtanaama darnde kono en paamaani.
Holko seerndi kulol he cuusol ?
Mi silat mi silkitat =
Ɓuraana he gannde Diine o janngi.
Gannde o janngi kala ɓamtaare o tekki, leñol o roondi.
Cuusɗo Geno, ko tafɗo konu boomaare o tekki.
Hay kaaɗeeki maayde o miijaaki.
Jahannama ina yaaji ma haasideeɓe naat tawa ina cunii, tee ɓe kaalanooma ɓe calii.
Lunndinooɓe Diine he ɓure mum.
Cari caaki rewatnooɓe Geno gooto.
Laakara ko galle ɓurɗo winndere mo alaa kaaɗtuɗe.
Ko oo meho no waɗnooɓe mehre naati he mum.
Maayde ko kaŋŋe cuɗoro-ɗennde.
Ko ndeen hakkillaaji men ndentata no en ceerata.
Alh Muhammadu Saydu Bah: o haalanii en.
Kiren kirjinen Diine men sibu ko ɗuum woni kisal men.
So aduna ina weli, ina jogii kaaɗtuɗe.
Laakara ɓuri suukara fooli njuumri he njuumaan welde.
Fooli leeso kam he suukara welde.
Laakara ko galle Allah ko o neema Nulaaɗo.
So maayde ina jeertina, nde tinndinii, ande findina.
Kawten he kawte tinndinooje en moƴƴere jeertina
Woto mo lunndii wonta cidal janngo caamaaba ŋola.
Ceerno siraaji Diine o tinndinii en o findinii.
Codi ɓamtaare o hollirii.
So laabi ɓamtaare o jannginii.
Kuɗol Ngenndiyanke Joob.
Ñalnde hoyrebiir 29 lewru Juko htnd 2020. “njamndi 13h02 (puwaasi farayse).
Commentaires
Enregistrer un commentaire