Ɗemngal Pulaar Fulfulde
Kuɗol Ngenndiyanke Joob
LEÑOL: ɗemngal ko fittaandu ko ɗuum tagi ko kañum ɓuri mettude warde. Ko ɗuum tagi pulaar wiyi so ɗemngal wuuri leñol wuuri, so ɗemngal maayi leñol maayi. Ɓamtaare ɗemngal ko maale ɓamtaare leñol; ko ɓuri teeŋtude ko teskaade ngal e kala fannu, sibu yiɗde hoyre mum ha tabita heen ko e neɗɗaagal jeyaa. Pinal ko wutte leñol, pinal noon ina yaaji, pinal ko dannga waandu ina waɗi geɗe ceertuɗe", pinal ko wutte, sibu hannde gooto fof ko harbiyanke kono huutortaako pinal ganniwal ngal ɗo o woni harbiyanke ɗo. Waɗde pinal ɓuri weeɓde ɓooraade e ɗemngal. Leñol so ina wuura tiimtinto ko e leƴƴi (leñƴi) kuɗdiiɗi mum ekn". Jokkere enɗam lislaayankoore nde ko bannge jiida e geɗe renndo walla pinal, tawde Pulaar nokku lonngere fof muukoto ko e hunuko mum. Hono ɗemngal Senegaal jor-jokkewal ngal hay sinndo wuurni ngal ko ɗemɗe ceertuɗe ina anndaa kam ngal wuuri ko e nder maggal, gila to jaayndiyankooɓe maɓɓe ha e geɗe humpitooji fof ɓe kaaɗtini ko e maɓɓe ha geɗe Diine so en naatti seeɗa e rokkude yeru, waɗde en paami ɓamtaare ɗemngal fawii ko e ngola konngol wiyde en yiɗde hoyre mum ha tabita heen ko e neɗɗaagal jeyaa. (Ganndo gooto afriyanke wiyi ɗemngal maayngal ala ko guurnangal tan woodi eɗen ngooŋɗini ngool konngol)"" to bannge nguurndam renndo ko leyɗeele (lesɗeele) ɗiɗi nanndi wonde e koɗki ɓurki hulɓinaade to bannge ɗemɗe lasliyankooje ɗe: Senegaal Mali Nijeriyaa", tesko ɓuri fof hulɓinaade ko Senegaal, sibu ɗemngal mayri jor-jokkewal ngal ina Annda ngal wonaa ɗemngal asliwal ! Kono hannde ngal wontii ɗemngal dowrowal he afrik, caggal nde pulaar Fulfulde haɗaa ɗawaa fotde mum. To Nijeriyaa ko ɗemngal asliwal tigi-rigi moɗti ɗemɗe keddiiɗe ɗe hono ɗemngal (hawsa) ko ɓuri heewde e Fulɓe Nijeriyaa so ina mbinnda mbindata ko e Hawsankoore ! Waɗde Senegaal e Nijeriyaa ndenndi ñawu gooto, ina waawi tawa ko ɗum mboros leñol ngol ! Tawde Pulaar gunoowo luujoto, so tawii aɗa habree keewɗa ko jappude noppi. Teskoɗen to ngenndi Mali ko ñawu gooto ko ɗemngal Bammbara nawi araraay, moɗtii ɗemɗe lesdi keddiiɗe ɗe, hay sinndo fulɓe ɓe ko heewi e maɓɓe ina winnda Pulaar anndu ko kam ko heewi e maɓɓe ɓuri waawde huutoraade ko ɗemngal Bammbara ngal. Jooni so tawii gaynaako ina jokki he ayniroyde he lappol ñaaɗngol kala ko o sonngana omo tini ɗum, enen eɗen nganndi caɗeele renndo men.
RENNDO-WAYLIINGO: winndere nde ina waylii, kono enen mbaylortoɗen ko ha njahden he koye men. Sibu so en mbiyi en mbayloto njahden he renndo ngo en caroto caakoɗen sibu ko en daɗaaɓe ɗo en potaano daɗeede ! Njanngen pulaar njannginen pulaar, wuurnata ɗemngal hisna ngal ko wowleede winndeede e janngeede. Tumarankaagal ɓuraani mo yiyataa binndi nanataa tinndi, oon ko jogorɗo maayde ina jinndi ! Kala ka waawa e Pulaar yaataw aɗa waawi winndude ɓataake immaade e mah fayde e goɗɗo, tawa kam a waawa Pulaar" baawɗo o ko jannguɗo janngini, keddiiɗo o ko winndiyanke gannde dowrowe he ɗemngal Pulaar Fulfulde.
Kuɗol
Ngenndiyanke Joob
Rabaat Madiina Gunaas.
Commentaires
Enregistrer un commentaire