TIITOONDE TUUGO-DOOSƊE MBP W1

Nguurndam leydi senegaal
Ñalnde Njeslaare 8 lewru Seeɗto htnd 2020
     Windannde 1ɓere

      NGENNDIYANKE JOOB
      Tuugo-doosɗe mbinndiin-pulaar.

Winndiyankaagal, e wittiyankaagal, won binndo o wonaa bitto, won bitto kadi tawa o wonaa binndo, nde tawnoo winndiyankaagal ine jogii njuɓɓudi teeŋtinaandi, caggal nde ɓeen laawɗiyankooɓe laawɗini ɗeen doosɗe mbinndiin e nder pulaar. Maa en ngaroy e tuugnaade e ndiin kelmeendi pulaar mooɓndi yeruuji keewɗi to senngo binndugol, walla bittugol", ko ɗuum waɗi en suɓaade helmere (Tuugo-doosɗe mbinndiin pulaar). En njiyi tuugo firata e pulaar : ko tuugnaade; ine waawi wonde e ganndal walla e binndol. Nde tawnoo ganndal e binndol ine ceerti; neɗɗo ine waawi wonde ganndo tawa o wonaa binndoowo. Neɗɗo ine waawi wonde binndoowo tawa kadi o wonaa ganndo, ala-e-sago ceernden binndo e ganndo. Ine woodi jogiiɓe gannde dowrowe tawa ɓe mbaawa winndude, ɗum ine heewi e renndooji men, wonaa tan noon e renndooji men enen fulɓe, ko e renndo afrik fof woni. Njokken tawde janngoowo o fuɗɗiima tigi-rigi jappude noppi. Ɓurii hannde duuɓo keewɗi ko afrik woni e kaaya-mbeeya ngam ŋakkere njiimaandi mum'en; teeŋti e ŋakkere boli ɓamtaare, tawii sabaabu mum ko pooɗondiral hakkunde jey emo jeyaa; waɗi noon ko tuubakiri aawi jeyal mum timmungal e jey afrik gila e duuɓi (1945) e e sahaa kelu-wertaango afrik, e jiimde afrik ɗaɓɓitde ngaluuji maɓɓe e dow waawnere. Nde afriknaaɓe calii jiimeede ɓe kaɓi e maɓɓe ɓe pooli afrik ɓe nawi araraay ɓe ndarni konuuji maɓɓe e doŋre afrik. Teeŋti e mbiyaandi hannde jeyii hoyre mum, nginnaandi senegaal ñalnde 4 lewru Seeɗto htnd 1960), en njaarnata ɓeen baɗboniyankooɓe sukkuɓe cewle ɓamtaare e njiimaandi mum'en.

Taƴre seeɗa e nguurndam afrik
En ñaagiima yaafuya sibu en njaltiino seeɗa e toɓɓere nde njiɗnoɗen durirde binndirgel men; ko seeɗa e ciimti tuubakiri to senngo afrik. Jooni eɗen njokka senngo ngonnoɗen e mum ngo.

Pulaar fulfulde, hay nih ngal ɗemngal bknnaama senegaal ngam ŋakkere teddungal laamu ngu e ɗemngal pulaar, pulaar noon wiyi : so paaɓi ine mbaawi ndiyam wonaa liɗɗi kaalanta. Ɗemngal jofle waraa leydi senegaal, ɗemɗe jeegom ɗe doggol mum laawɗinaa e suudu sarɗiiji gila e laamuuji ɓennuɗi, Abdu juuf ko ɗoon tawi ɗum, Abdullaay wadda ko ɗoon tawi ɗum ekn. Hannde nokko noon biyaaɗo ko pullo laamu nder leydi ndi yaɓɓii ɗeen kuule, ɓe ndarii ko e dow majje. Pulaar, Manndeŋ, Joola, Seerer, Soninke, Wolof : ɗee ɗemɗe leydi senegaal fof mbaraa haa laaɓi, ɗemngal gootal rokkaa fotde mum hono ɗemngal Jolfe, pular noon wiyi so tato peccaama buuɗi joyi won heen puntaaɗo. Ala-e-sago laamɓe ɓe njuurnito ngaal gollal so tawii angal laawɗinaa e nder Suudu Sarɗiiji leydi ndi. Makki Sal Gardiiɗo leydi senegaal omo jeyaa e warɓe ɗemɗe ngenndiije leydi senegaal. Mi wiyaani tan pulaar, sibu saa teskiima pulaar wontii e nder senegaal hono no mbeewa wayi e fowru nih. Ɓe njiɗaa pulaar, ɓe njiɗaa kaaloowo pulaar. Gila e lewru mbooy jumaaji e jamaaji fof nguddaama, ngam sibaabu nde ngu ñawu mbiyeteengu koronaa ngu tuubakooɓe ameriknaaɓe e faraysenaaɓe koranii e nder winndere nde ɓe mbaɗtindii ko wiyde aɓe nelda afriknaaɓe lekɗeeje ngam cafroroo, hade maa rokkirde lonngere ma yaataw a reedu ma heewi ngulnaandi. Laamɓe afrikanaaɓe ndonkii faamde holno woni jeytaare, walla ko ɓesngu afriknaaɓe ngoni paamaani ko woni jeytaare, walla tawa laamɓe afriknaaɓe paami tigi ko woni jeytaare kono ɓe njaɓaani famminde ɓesnguuji maɓɓe ko woni jeytaare.

Ganndal e binndol
Binndol e ganndal ko geɗe ɗiɗi yimmaaje ngoni ɗoon, sibu kala heen goɗngel ine jogii firo mum neeniiwo. Tesko to senngo pulaar e alkule pulaar ɗe njogorɗen winnde ɗe aɗe njogii keeri majje, tawa ko e sifaa baawɗo waylaade : (ɓ  ɗ  ŋ  ƴ)  Yeru alkulal ɓ angal waawi rokkirde tokke keewɗe yr : ɓalndu ɓaski ɓittii ɓuttiɗii ɓulnaama ɓuustaama ɓettaama ɓettiima ɓural (ɓurondire) --> en mbaawa sifodaade gannde maggal, ngal soomi ko fotde men ndokken. Yr :
Ɓado
Ɓadiima
Ɓattiima
Ɓaditiima
Ɓadodaade
Ɓalloɗee
Ɓadtito
Ɓadtoraade    ekn.
Ɓado ko helmere yummaare soomnde kelme kedditiiɗe ɗe; heen kala e firo mum neeniiwo waɗngo faayiida.
Ɓado : ko noddude neɗɗo ha fayde e mum.
Ɓaditiima : ko wiytude neɗɗo yo ɓadtito.
Ɓadodaade : ko ɓadtodaade mo wondunoo.
Ɓalloɗee : ko noddude yimɓe e keewal.
Ɓadtito : ko wiyde neɗɗo yoo ɓeydu abbaade e mum.
Ɓadtoraade : wiyde neɗɗo yoo abbito e mum tawa ine wondi e sabu.

Maa en njokku e kelme keddiiɗe ɗe e sahaa payɗo arde so haaji ɗo mbajjiri. Eɗen njokka binndanɗe men e wittooji fof ko ngam leñol men pulol ngol, moni kala yoo addu waalaare mum mbele mbaawen yahrude yehso. Enenne ko waalaare men tan njiɗɗen addude so haaji ɗo mbajjiri jiɗoowo waɗa baɗoowo laato. Eɗen ñaagi mbajjiri nde rokkata en tawa nguurndam men fof ko ngam pulaagu ngu no ɓamtorii to senngo ganndal e pinal e renndo ekn.

Kuɗol
NGENNDIYANKE JOOB
Tuugo-doosɗe mbinndiin pulaar.
Rabaat Madiina gunaas
Yoo Allah yoɓ Alh Muhammadu Saydu Bah moƴƴere heeriinde (Aamiin).


Commentaires

Posts les plus consultés de ce blog

Daaka Mantes la jolie

Tiitoonde: Taare Allah.

Yimre, Aamadu Bah dawriyanke SEN