Daɗɗugol peeje Afrik

Ñalnde Aaɓnde 25 Jolal hit 2019

Maa en ndaɗɗoy peeje sahaa nde goodgol koɗki saɗti. Sibu pulaar wiyi : ɗaɓɓoowo ɗo daɗi o woƴaaka ko o dañi. Daɗɗugol , lunndaade ɗee pelɓondire maa wonan peejeen yeeso ngartam. Ko ɓuri hannde tampinde ndee duunde afrik laamɓe mum; kono afrik ko duunde sariinde gannde, heewnde paggorɗe ngaluuji. Tiɗɗiinde gannde fannuyankeeje, gila e kuɓɓam ndeelam ekn, ngoo wertaango ko heewngo barke. Tesko Gine ngenndi Seeku tuure jaayaandi laamuyankooɓe, gannde diine lislaam-yankooje, kaŋŋe kaalis, caalli ilooji dulɓittooji gabbe guurnooje renndo ɓiyi Aadamiyanke. Muritani ngenndi keewndi jamɗe tammbotooɗe winndere, leydi tiɗɗundi gannde diine, e jaambareeɓe annduɓe saliiɓe yawaare foofirooɓe katantaagal ngam teettude ndimaagu leñol. Yarlitaniiɓe ngootaagu leñol. Mali ko ngenndi keewndi kaaƴe tafirteeɗe ko heewi e ɓamtaare renndo, teeŋti e renndo tuubakiri; tawii ko ngaluuji ɓiɗɓe leydi yowitiiɓe e ngenndi mum, warñooɓe jamma e ñalawma subaka e kikiiɗe, ɓe warngooji kaɗi ƴellitaade, sariiɓe saakiiɓe; fulɓe tuumaaɓe warngooji teppaaɓe e hakkilantaagal haɗaaɓe ndimaagu leydi ! Senegaal ko ngenndi seerenɓe annduɓe, yottiiɓe Geno. Kaarndi barke ŋakkaandi ɓesnooje, tonngiindi ndema e ngaynaako, hono  leyɗe taariiɗe ɗumen ɗe, mali muritani Gammbi. Senegaal ko leydi peeñndi kuɓɓam e kaŋŋe ekn, kono ko ŋakkaandi ardiiɓe, ɓaawo nde ngalu mayri ɓiɗɓe leydi ŋakkaa heen doole. Sariyaaji mayri pusi, bawɗi e sabareeji tunngi, wonde laamu farayse fawii e ngu ngalu juuɗe mum. Gila to kuɓɓam, to kaŋŋe haa diwooje ekn, faraysenaaɓe pawi heen juuɗe mumen.

Kuɗol Ngenndiyanke Joob

Commentaires

Posts les plus consultés de ce blog

Daaka Mantes la jolie

Tiitoonde: Taare Allah.

Yimre, Aamadu Bah dawriyanke SEN