Maccungaagu

Ñalnde Aaɓnde 20 lewru duujal hitaande 2019.

Macungaagu.
Mammadu Dem gardiiɗo
lannda kisal senegaal

Maccuɗo asli mum ko ɓureede doole, kono hay gooto finaani jibina ari ko Maccuɗo. Macungaagu ko tooñannge, ɓureede doole, halfeede, waɗnee ko wonaa sago mum e sago hoore mum, majjinaa geɗe keewɗe teeŋti e iwdi e finaa tawa mum. Macungaagu ko nguyka hakkille neɗɗo e kattanɗe miijaade, ɗaaynaamo e nder ngonka ngoɗka ka biyeteeɗo jeyi mo, waɗi mo tawa ko e sago mum, tee wonaa e sago makko. Ko addi macungaagu ko ɗee geɗe, wuujjeede, dahe hakkille mum ruŋtinee to jeyanoo, waɗte jey e kuutorgal aduna tawi ina roondo. 2) kareeli konuuji, gila e adan hawaaɓe ɓe njagge mbaɗtee jeyaaɓe, hawɓe ɓe njeynooɓe kamɓe e jeyiiji maɓɓe, yoga heen njeeyee e nokkuuji ɓurɗi woɗɗude to rutto weeɓaani, wodaani. Ɓeen ɓuraaɓe doole, njaggaa, mbaɗtaa goɗɗum njibini hinnde Macungaagu, tawe ko nder maɓɓe ɓe ndesotirta, ɓe mbaawa yaltude ndeen hinnde sabu kiisotiral. Miin Mammadu dem mbiɗo haɓoo ɗuum haa ñalnde yubasuuna. Mi janngii deftere almaami maalik winndi e Macungaagu, o semmbini e nder nguurndam makko geɗe Macungaagu no ɓuri nefnoraade haa ɗeɓmi nattude gooŋɗinde diine lislaam. So wonaano mbiɗo gooŋɗini Geno e nulaaɗo mum mi nattanno Juulde. Onon wiyateeɓe ko on maccuɓe, ittata on e nduu dummbirdu tan ko dental mon, ko njanngaton ko kiñon ɗum, sabu so ɓurɗo doole kala ko diidi, diidata ko ko feewi ɗum ko, wonaa ko foti wonde ko. Kono hinnde Macungaagu ina waawi iwde so tawii baasal e majjere ustiima. Mi wiyaani so nattii, mbiymi ko so ustiima, sabu baasal e majjere e nder aduna hee nattataa, majjataa, nde tawnoo won fawɓe heen sagooji mumen, ndoolndolaagu mumen, e geɗe maɓɓe e martaba maɓɓe pawii ko e duumagol, majjere, baasal e macungagu. Won dimo guurɗo nguurndam Maccuɗo sabu baasal makko e majjere makko. Won Maccuɗo mo dimo suusata, tawi Maccuɗo o ɓuri mo wuurde nguurndam ndimaagu sabu pinal mum, mbaawka mum e jogogal mum. Dental ina itta ko heewi tawi wonaa fitina. Macungaagu hannde ko innde heddiinde, nde jamanuuji garooji mbaylata, ngadda fannu macungaangu ngonngu tawii wonaa nguuɗo, ngu tawɗen. Hannde e gure teeru ɗe, yontannde hannde nde e aroore nde ine njeeyaa e ndaɗɗordi ko nawrata macungaagu hannde ngu caggal. Pedle keewɗe nani e fuuta rewo e worgo haa ɓunndu ine kaɓoo Macungaagu hannde ngu, ittata ɗum tan ko jaŋde e pinal e waawande hoore mum. Sabu maccuɓe heewɓe ine paarnoroo Macungaagu, sabu ko ñaamirde maɓɓe, ko baasal e majjere maɓɓe tan waɗi noon. A jaaraama. Ndee hare ko enen ndenndi ɗum 
MAMMADU DEM
Gardiiɗo kisal lannda senegaal.

Ɓeydol Ngenndiyanke Joob.
Wonaa macungaagu ko majjungaagu heewi hannde e renndooji fulɓe ñaagortooɓe hinnde macungaagu, tawii ko wiyɓe koye mumen maccuɓe. Ko e sifaa majjere e boomde hoore mum e yoolde ndimaagu mum. Walla yoolde fotde nde fotnoo daraade yoolta. Won yahɓe haa mbaɗi pedle mbiyi koye mumen ko coolooji ine mbakkii kufaaji walla danngaaji, ine naati he nder gure fuuta ine njeloroo hinnde macungaagu ɓeen ko majjuɓe ngonaa maccuɓe sibu maccuɓe ɓe Geno haalata ɓe, ɓeen ko maccuɓe hakkunde tagɗo e tagaaɗo. Tagɗo ko kaliifa, tagaaɗo ko maccuɗo. Waɗde en nganndii macungaagu ko ɓuram ndoolaagu. Kuccitaa e tagaaɗo mbiyaa ɗum ko kaliifa ma, tawa oon mo mbiyataa noon o aan ɓuri ɗum ganndal ɓuri ɗum marbata, sibaabu nde tan jawdi aduna aɗa wiyaa hoore ma ka maccuɗo. Aɗa nodditoo macungaagu e yeeso tagaaɗo. No tagɗo o foti waɗde? So tawii a wiyi hoore ma ka maccuɗo a jaɓii nguun macungaagu e yeeso tagaaɗo hono ma. Jooni Geno holno o foti wiyde ma ? Aan ka maccuɗo caltiiɗo kaliifa mum. Ko ndeen nde firawna saltii kaliifa mum o, Geno neli Annabi Muusaa yoo yah wiya firawna, o saltiima kaliifaandi joom-makko sibu gollal ngal o waɗat-noo ngal ɓurti muusi haa joomiraaɗo wiymo ɓurti. Ndeen o neli Muusaa e makko Muusaa wiymo yoo tuub o sali, o rewi belaaɗe fittaandu makko. Haa Allah halkimo kanko e denndaangal rewnooɓe e makko haa laaɓi cer. 

Aan maccuɗo Allah,  saa wonaa majjuɗo Allah ko ndewɗaa haa aɗa wiya ka maccuɗo tagaaɗo e dow tagɗo o? Mate wonaa dimo e diimaajo fof ndenndi poti e aññeere nde? Mate wonaa dimo e diimaajo fof poti e genaale ɗe? Mate wonaa dimo e diimaajo fof ndenndi poti ɗo yeeso Geno ɗo? “Holko heɓma haa mbiyɗaa ka maccuɗo?

Ndimaagu noon teettirtaake kure e conndi, teettirtee ko ganndal”, daraade jannga, ɗowta ndimaagu mum, haɓoo fotde mum, njaɓen ngollen. Ndeenen ndimaagu men. Dental woni hoore gollal, caggal mum ko aadi piɓondiraaɗo mo firtetaake. Haɓaade humambinnaagu, jannginde ɓesnguuji men, ɗemngal men pulaar fulfulde. Diine men pine men aadaaji men, rontinde ɓe ronndo men, ɓe ngannda koye maɓɓe njannginen-ɓe dental e hare ndimaagu, salaade tooñanngeeji ɗi leñol ngol tooñeteno, e ndoolndoogu ngu leñol ngol holleteno. Sibu macungaagu ko ɓuram ndoolaagu wonaa hay batte, “E duuɓi gadani aɓe mbaɗeteno taaraaji (taara)", alaa ko ɓuri hulɓinaade so wonaa ndesaa rewɓe nayo ƴetta korɗo mo ɓurnoɗa doole, aɗa nehi ɗum nehngo ma, o yaha haa o yonta reseede njooɗndam makko e ndimaagu makko kaɗaa mo ɗuum nduttoɗaa ɓamaa mo dewgal ngam añje ma o resee nokku goɗɗo ! Waɗde en paami macungaagu ko ɓuram ndoolaagu. Ngittirten ɗum ko jaŋde pinal mahdi kisndi e nder renndo men.

Macungaagu ko kiiɓal kiisngal, tonngol, walla teppol keɓindangol e sahaa majjere, ndeen boomaare heɓindii haa setti cettal angal yuwa won e yogaaɓe pamarɓe hakkilantaagu. Famarɓe gannde teppiiɓe teppi boomaare waasnooɓe ngam ɓuram ndoolaagu hiiɗanooɓe kiiɗgol ɓurtungol ɓe kaɗaa fotde maɓɓe e nder renndo maɓɓe. Ɗo majjere noddi majjere nooti ɓe kuufi ngaal kiiɓal ngam boomde ɓe haɗde ɓe diine ngam rewde Geno no haanirta ni. Jannguɗo haa ganndal mum waɗti rufde fof wiyee ardotaako sibu ko o maccuɗo! Sinndo wonaa boomaare kaɗɗo ma diine ma coppa junngo mum haa wooda kaalɗo o addan-ma dalillaaji toowɗi. Macungaagu ko majjere e boomaare leñol. Fulɓe pecca ɓee ɓurnaa ɓee njaasna, holto ngaal ganndal fawi ɗum ? Kirsuɗo nagge fof ndogaa ngaraa mbiyaa ka maccuɗo aɗa hutta a anndaa ka jogorɗo hutteede ñalawma darnde.

Koori ko ɗum woni majjere, aan biyoowo ka maccuɗo fin weeti. A haɗaama ndimaagu ma a booraama laakara ka jogorɗo fiyeede ɓoolde njamndi. A heedaama to hakkille to diine to pinal to aada ekn. E kala fannu ka monaaɗo !

Kuɗol Ngenndiyanke Joob

Commentaires

Posts les plus consultés de ce blog

Daaka Mantes la jolie

Tiitoonde: Taare Allah.

Yimre, Aamadu Bah dawriyanke SEN