Peccugol ɓe leñol fulɓe.

Ñalnde njeslaare 13 lewru mbooy hitaande 2019.

KAAWIS HE NGUU ÑALNGU.
senegaal (leñol fulɓe, ɗemngal pulaar, koɗki fuuta.

Kaawis, mi anndaa fof holto hatanteeɓe leñol ngol ngoni? Ƴeewtan nde fenaande nde alaa kaaloowo. Ɓe pecci leñol ngol, ɓe mbiyi peuls toucouleurs, mbaɗtenee-kam ɗum e pulaar am laaɓɗo.  Pulaar-Fulfulde. Ɓe mbiyi e nder ngenndi senegaala toucouleurs en, ɓe tolnotoo ko e 26% innama aadee. Ñalnde 24 lewru bowte hitaande 2015 ɓe mbaɗii loskooji maɓɓe ɓe mbiyi: Jolfuɓe njahrata ko e ujunnaaje 5 208 000 innama aadee. Fulɓe ena tolnoo e ujunnaaje 3 452 000 keewal maɓɓe.
Laawɗingol.
Ellee maataw jolfule ɓuri en heewde ko ina tolnoo he tonngooɗe (2%), so en teskiima wonnoo ko e hitaande 2015 tawii hoyreejo mawɗo leydi senegaal ina jooɗi ina futtini gite ɗemngal mum ina ware; Pulaar wiyi: so safaara wontii buruuti ko safreteno haayti sellude. Bettere mawnde waɗii hakkunde leñol ngol he gardiiɗo mawɗo leydi ndi.

Leƴƴi leydi senegaal.
Ɓe mbiyi seereraaɓe keewal mum'en ena tolnoo e 1 376 000, holno ɗum aaɓnorto? Wondudee Maliŋkooɓe, ɓe mbiyaani hay manndee ko maliŋkooɓe tolno mu'en ko 1 296 000 innama aadee. Hay ɗuum ɓe mbiyi ko wolof e lebu, holko fof ko nawdi wolof e lebu ɗo ko laaɓndal?

Duttol seeɗa.
Ndeɓe njiɗi aayɗinde leñol ngol ɓe mbiyi ko tukuloor e fulɓe, so tawii tukuloor en kaalata ko pulaar, fulɓe kaalata ko pulaar, kamɓe njiidi Yumma njiidi baaba, ndenndi pinal ndenndi aada; ruttii kamɓe njiidi iwdi, mbele ɓe ena kaani fecceede? Mbiymi waɗɓe ɗii loskooji ɓe peni allah fenniiɓe.

Jolfe wolof.
Sa ƴeewi leƴƴi kaalooji wolof e nder leydi ndi fof ko hakkunde fulɓe e seereraaɓe, manndee e lebuuɓe (lebu), joola, Sarakulleeɓe. Banndiraaɓe jolfe kaaɗi ko tammba kunndaa alaa ko ɓanngini gosi mo alaa Kosam saka suukara. Ɓe peni senegaal e nder teemedere (100), fof capanɗe njeegomo ko Fulɓe (60%), capanɗe nayo (40), heddiiɓe ɓe ko leƴƴi keddiiɗi ɗi peccata ɗum. Sibu ena anndaa senegaal leñol manndee ko leñol ɓooyngol he nder leydi ndi, wondudee leñol seereraaɓe. Banndiraaɓe yontii hare ndimaagu. Pelliten ndaroɗen mbele eɗen koybiree; teskoɗen Nulaaɗo Muhammadu mo jam e kisal ngoni e mum o. E nguurndam (NMHD) eɗen nganndi fooftere alanaano mo, dogdu hare e sippiro ngam daɗndude diine lislaam, e pittaali jowitiiɗi he makko Yoo jam e kisal ngon e makko (Aamiin). Ceerno men Murtuɗo Mammadu Sammba Joob wiyi so yahdu yontii darnde ala so liggey yontii joɗnde ala.

Ɓamtaare leñol.
Ɓamtaare leñol ngol fawii ko e juuɗe men, kono renndo fulɓe pulaar wiyi: rennduɓe yumma kaaldata cukuñaagu neene mum'en. En mbaawa yooltude hujjaaji men tawa eɗen cari eɗen caaki, tawde wonnoo fayndaare dental ko kawral e beldal. Leñol ngol tampi ɓiɓɓe maggol lorli, ko ma sagataaɓe tampa nde nayeeɓe e sukaaɓe poofto. Ngitten miin-minaagu e nder koye men, so tawii eɗen njiɗi ƴellitaade ko aldaa e taƴondiral, enen fof kimmiren ƴellitde, e toŋtude ngal men, tawde ko ɗemngal woni leñol, so ɗemngal maayi leñol maayi, so ɗemngal wuuri leñol wuuri. Banndiraaɓe FULƁE darnde yonti mbaɗen seppooji hakkunde men he laamu ngu, ngam ittude ɗeen penaale, feewnitde ɗiin tooñanngeeji gonnooɗi gila hakkunde laamuuji ɓooyɗi; Sengoor Juuf wadda, pelliten darnde kimmiren follude ɓeen añɓe men.

Kuɗol Musiɗɗo mon mo wonaa misiiba mon. Ngenndiyanke mo Rabat e diiwaan Madiina gunaas, wuro Alh Muhammadu Saydu Bah. (Saint Germent en lay). Poissy 78.

Commentaires

Enregistrer un commentaire

Posts les plus consultés de ce blog

Daaka Mantes la jolie

Tiitoonde: Taare Allah.

Yimre, Aamadu Bah dawriyanke SEN