Articles

Yimre, Ɗo ngonnoomi

PULAAGU, So en nattii wonde, ɗo wonde wonnoo e wonde. Maa nattude wonde haɗa en wonde. Wondinaade en wonde ɗo wonde wonnoo e wonde. Ina addana en wonde ɗo wonde wonnoo e wonde. Nattude en wonde mbele addantaa en naattude nattude. Kanƴi fof nattude ɗi wonde e nder wonde. Addantaa en waasde wonde e wonde. Tawde eɗen keddii wonde e nder wonde. Hol ko haɗata en wonde e nder wonde ? Mbele wonaa waasde en wonde nder wonde. So waasde wonde haɗii en wonde. Mbele jibinantaa en ŋakkeende wonde. Tawde ko wonde en ɗo ngonnoɗen addanta en wonde ko ngonɗen. Miɗo sikki nii wonaa nattude en wonde. Addani en wayde no mbayɗen nii. Ko naattude e naattunooɗi tuma nde natti natti nattuno e nattude. Hol ko addani mi wonde ko ngon-mi. Ko wonde ɗo ngonnoomi. Tawde ɗo ngonnoomi haɗaani mi wonde ɗo ngon-mi. Kuɗol Ngenndiyanke Joob Ñalnde 10 lewru Yarkomaa 2025

Tiitoonde Ngoone Saliw !

Pulaagu ko ƴiiƴam keelelam. Pulaagu ko wootere e pedle inɗe Diine. Pulaagu ko haayre mahaande Geno. Mahaande mahta no fusde nde weeɓata. Pullo ko gooto noddaaɗo he innde leñol. Fulɓe ko duurtaande wayli wonti keewal. Tukuloor min njeyaa, ko waylude lasli adda pene. Ngam daɗɗude peeje he leñol. Ustude doole wara-ɓe neɗɗaagu. Waɗtaɓe jiyaaɓe haɗaɓe fotdeeji. Ɓe njooɗo to gannginorde ɓe lunndoo. Ɓe njooɗo to Galle diisnondiral ɓooɗe ɓe mberloo. So en ndillaani kaaƴe ɓe mberloo. So en ndaalaani kure ɓe mberloo. Ɓe pooɗanoo en warde ndimaagu. Ɓe paloo neɗɗaagu ɓe kaɗa en jiyɗe. Usmaan Sonkoo, rewii ɗo, ɓe ndoondi en mette. Won heen njehii kono gacce nawii. Ɓe njooɓanooki gaawe ceekooje becce ngitta mette. Makki mahnooɗo Senegaal haɗi en heege. Senegaal ko senndi en he kaa laana. Sennda en he ngal awƴal. Sonkoo tammbi Galle diisnondire. Jaggiti galle Laamorgo. ɓurondiri ɓee he dow ɓee. Diine he pinal o werlii. Pinal ngenndi he nder leydi o ubbii. O aawi koongu he ngañgu. O sari en neɗɗaagu o...
Taani men ko baaba Aadama e yumma men Hawaa. Koto maɓɓe leƴƴi winndere ngummi  Nulaaɓe nulaa e golle makko njokkii. So en pelliti eɗen pella jihaadi. Eɗen pellito jihaadi ɓerɗe. Fetelaaji eɗen taawna kure e conndi eɗen njogito. Ɓeen mawɓe nulanooɓe e Diine tuugi-ɗen defte njippi. Pellitɗen dewal Allah ko kure so maayde eɗen pelliti. En penata en ngujjata en ɗawata. Waabiraaɓe keeceeje maɓɓe ngiwɗen. Aɓe mbaɗdi aadi e Geno. Ɗoftude ɓesngu e cukaagu. Jannginde ɓe ɗemngal maɓɓe e Diine ko fotde. Daɗndu-ɓe heege e ɗomka. Faabaade ɓe e boomaare. Annabaaɓe ɓeen rewnooɓe ɗo. Ko poɓle maɓɓe njogitiɗen. Pittaali maɓɓe poofirten. Beeli maɓɓe ɗuhotoɗen. Barke ilooji maɓɓe calligorto-ɗen. Iisaa ɗofti en ha keerol darti. Daawal ngal ina juuti kono Nulaaɗo Muhammad garal yeeso omo felliti. So en pelliti ko Diine en pirtoto he ndii piindi. Sibu ko ɗum lormen he oo Diine. Yummiraaɓe men ko waab'en he keeceeje. Kaɗi en teɓɓitaade. Kaɗi en seɓɓitaade. Ngooƴelaaji nder reedu. Pette he dumpaali. Tekka...

Ciraa baa, Cirta baa

Yimre: Ciraa baa, cirtaa baa. Ñalnde dewo 24 lewru Juko 2025. So baaba ko ƴiiƴam yumma ko Kosam. Kosam ina weli fanndii en he moƴƴereeji. Njurum heewi hanndii en he duwawuuji. Ñooltude en he ñolnooɗe. Hejjere jamma bojji kijjitinoowo. Kiram he manngu ko he dookre. Jamma he ñalawma ŋakkere ɗoyli fiil-fiiltini . Neene ko nehɗo he nehaande haɗi en nehtorinde. Ruttitii haɗi en haɗre haɗoore en wonde. So jamma o jenngii ha baade ɗe cooki. Fuyboo he diƴƴe damuɗe galleeji ina yuurno. O ɓooyi he ladde he nder ɗee kolaaɗe. Ina miijo maayde he raddooji. Oo ɓiɗɗo ɗi ngonaa goppooji. Sahaaji miijo falo haɗa ɗoyli he karaali. Ɗoyli ndoga kaɗa ŋoŋɗi he ɗii jammaaji. So baaba ko ƴiiƴam yumma ko kosam. Baaba: won heen ko fenngiɗɓe miijooji. Njurmaaki ɓesngu mballitaani. Miijooji moƴƴi njooɓnaani. Njurum ɓe njurmaaki. Miijooji moƴƴi ɓe njooɓnaani. Ɓesnguuji ɓe njannginaani. So baɗlal ɓe mballaani. Sibu hay yoga heen miijooji ngoɗɗaani. Ciraa baa, cirtaa baa. Baade toɓa ceerta nguulaandi. Ɗee peƴee nguu...
So wonko faati he men ƴeewtoɗen. So wonko faati he ɓe men ƴeewtoɗen. Ƴeewtaare koye men ina waɗɗii en. Woto ko waɗɗii waɗɗaaki en. Waɗɗaade en ko waɗɗii, ɓuri ko waɗɗii waɗɗaade en.  Wonko waɗɗii mbele ɓe mbaɗii ? Wonaa wutte he wuttulo tan waɗɗii. Wonko waɗɗii ko waɗɗii . So tawii ko waɗɗitinde ɓeen ɓe waɗɗaade waɗɗii. Jannginde Diine he ganndal. Wuurtinde wuuriiɓe. Ɓadtinde woɗɗuɓe. Woɗɗitaade woɗɗere woɗɗinoore ɓadtiiɓe. Wallitde jastude. Ƴeeŋtinde yooliiɓe. Yooltude yooliiɓe. Jeewte ballitooje renndo tabitina. Sa ardiima dental wallit. Sa ardiima galle he golle wallit. Enɗam he Diine yooɓnu. Faatoraaɓe heen siftin. Ɓadtoɗaaɓe Pulaar he pulareeje tinndin-ɓe. So joɓɓi mbaɗii ummitin-ɓe. Njanngen Pulaar njannginen. Pine he aadaaji kollen-ɓe. Maayde ngam he Pulaar yoo jaran'en.

Yimre, Saganke

Saganke: Caŋnuɗo ceŋɗe he caŋaale mum. So wertaango he weraango mum. Diƴƴe he diiñorɗe mum. Cewle he ilooji mum. Tule he jipporɗe mum. So maaje ɗee ɓeeɓi. Ilooji ɗii pajjii. Jeeri ndii ndogii. Waalo he kolaaɗe ɓeeɓtii. Joomiraaɗo joom baɗe he baawɗe teeŋtinii. Konngol he defte, jiiɓru jiiɓtii. Oon Saganke mballinii-mi baɗlal o addii. Wal-fatuhuu diɗɗe he keewal o tijjii. Waraa'itannaasa baɗlal he yurmeende o addii. Ko Nulaaɗo gooto yurmeende o hooli. Madiina he ngal gural o jaɓɓii. Ñalnde mburaangu dicci koppi Makka hooli. Penaale njuli njurbitii. Ƴiiwoonde jam feggii baade cookii. Saganke saggitii en he Diine konnguɗi o suutii. Mawɓe he sukaaɓe Diine o eewnii. Maale ɓamtaare janngo eɗen tijjii. Eh aljanna ko kañum ɗaɓɓitii. Miin komi golluɗo ha yurmeende Geno ɓadtitii. Pergitooje kaɗa en ndee waadere. Pergitooje kaɗa en ndee abbere. Pergitooje kaɗa en ndee yeɗere. Ko ɗoo lumminii-mi ha tiiɗi njattinii-mi. Makka he Madiina Diine mballinii-mi. Aduna ko ha seeɗa laakara ɓadtii-mi. Do...

Wuurnooɓe Ɗemngal

Ɓee joom en mecce he nder leñol ngol ine mbaawi wonde sabaabu ŋabbugol ɗemngal, walla ɓe ngona sabaabu jippagol ɗemngal.  Naalankooɓe, Mogiyankooɓe, Jaayndiyankooɓe, Jirwiniyankooɓe he Wambaaɓe (Yeeyi-soodi- he nder Jeere.