Yimre maccuɗo
Ngoppen daarti ɗi ñiɓaaki.
Kaɗi en renndo ceeri en ngootaagu.
Puunti en ndiiñi en he miskinaagu.
Ƴeewen tan he jamanuuji ɓooyɗi haa hannde en mbaylaki.
Hol ko dirti he ngoo renndo, ngo en ɓamtaaki.
Geɗe fuuyu faayaaje penngiɗini en neɗɗaagu.
Kaɗi en taaɓal ƴellitaare.
Ko waɗanoo haŋki wonaa seerndude en ngondiigu.
Wonaa seerndude en njeydiigu.
Wonaa kadi seerndude en ndesdiigu.
Nduttoɗen he deftere Allah ceerten he miin minaagu.
Kon ngal kaɗii ngootaagu.
Yeeyi neɗɗaagu fennginɗini en miijooji.
Koori won fuuyɓe ha nanndi he ngiro ina peroo jullaaje.
Feccuɓe leñol kaɗi ngol ngootaagu.
Pooɗti kinɗe kaɗi en neɗɗaagu.
Nawi-ɗe jeeri tinndi he galleeji.
Fof ko aawdi ɗum he hakkillaaji sukaaɓe.
Janngo ndona pooɗtikino ngootaagu.
Lañɗo fof tekkina bannge mum no alaa keddiiɗo.
Wuyaa wuyaa wuyni ndee saayaande.
Mawnini gaɓule fuunta sukaaɓe.
Haɗa-ɓe dental riiwtaɓe neɗɗaagu.
Yoorna ɓerɗe haɗa ɓe ngootaagu.
So dente njonti fooɗtikina wutte jooɗto he jappeeje.
Ina fooyo ɗo yiyata dariiɓe.
Ɗo haali fof wiya miin miin haɗa hoore mum yiyeede.
Miijo seeɗa kaa garɗo no kootoowo.
Yahdu yonti mbajjiri wonaa ɓeydoowo.
Nguun ñalngu hinnde haɗataama hootde he aññeere.
Maccungal
Nde golle nginna ndogdaa jammbe he jaaseeje.
Aɗa feroo lekɗe je kaaƴeeje ko aldaa nafoore he fuuntiiji.
Kooyneɗa koyneɗa lormaa janngooji.
Beete fof aɗa dawa he golleeje.
Debbo ma he sukaaɓe ngonaa he soklaaji.
Ɓe njogito miijooji
Ha ngaddanaaɓe kuson he newe juuɗeeje.
Ndiirda he taaseeje tawa wonata hay paynel he fuuntiiji.
Sooɗi junngo laɓɓinoyingo hakkunde lewe galleeji.
Koori ngal yurminii alaa baajotooɗo.
Heɗto ndee yimre artu he kisaale.
Miijo miijtindo ngartaa he neɗɗaagu.
Liggo he doole ma ndañaa ndimaagu.
Ngoppaa fuuntiiji ɗi ngalaa nafoore.
Aɗa butee tan aɗa diwa he lewe galleeji.
Sahaaji jurbitaa tuuba haɗmaa neɗɗaagu.
Janngo wonta daartol ɗo alaa jeddoowo.
Baaba Aadama woni baaba men ɗo yumma Hawaa weddaaki he naangel ɗo alaa ƴettooɓe.
Nulaaɗo woni woni, ɗo woni alaa ittooɓe.
Kammu toɓi ndiyam njoorti ɗo beeli ngalaa ƴoogooɓe.
Komi maccuɗo mo wonaa dmoowo.
Komi maccuɗo mo wonaa teenoowo.
Ɗuggita lekɗe haɓɓa jullaaje.
Ɗuggita jullaaje fertoo maamaaje.
Haɓɓa ɗooge doƴƴoo he warñeende.
Ina fittoo ina ñittoo warñeende ina siimto.
Komi maccuɗo juɓɓinoowo jime.
Komi maccuɗo mo teskaaki hinnde teskiiɗo pulaagu.
Komi maccuɗo cifitinoowo leñol haɗa ngol wemmbeende.
Komi maccuɗo binndoowo bittoowo.
Kooliiɗo leñol ñiɓiiɗo.
Komi maccuɗo jeertinoowo joom-noowo.
Komi maccuɗo bolol poortiiɗo.
Commentaires
Enregistrer un commentaire