Articles

Affichage des articles du novembre, 2020

HAATUMERE LAAMƊO

Ñalnde Dewo 15 lewru Jolal htnd 2020 (NgJ) HAATUMERE LAAMƊO W2 / Mahdi renndo he tafngo mum. W2 / Peewnitgol tooñe        GOOMU >> (KAALEN PULAAR) He winndannde men yawtunde nde en mbaɗiino heen laaɓnde, ko abbitii he laamɓe afriknaaɓe ɓurnooɓe goongɗinde afrik teeŋti he gollande ɗum ko battini he laamɓe ɓennuɓe ? Ko laaɓndal jojjunongal jaabteede no feewi.  Tooma Sankara: O yiyii aduna ko ñalnde mawnde 21 lewru bowte hitaande 1945 to (Yako haut volta) he nder ngenndi Burkinaa fasoo. Tooma Sankara woniino barogal laaɓa deeral he nder ngenndi BF ngam salaade laamu tuubakiri. Ko morlal jiire tan njiɗɗen waɗde nde tawnoo seerenɓe men heewɓe ndewii he ciimtol Tooma Sankara, ko wayno Ceerno men Hammee Aamadu Lih gorko mo Mbooyo wuro yontaaɓe ekn.  Tooma Sankara: ko gorko golluɗo golle pattamlame he nder Burkinaa fasoo. Ko ɗuum waɗi ko o laarorgal wonande he nder laamɓe afrik; ko o laamɗo pamɗinnooɗo hoyre makko ngam salaade hollir...

AAMADU NJAAY MG

Image
Ñalnde Dewo 8 lewru Jolal hitaande 2020             AAMADU NJAAY (KAYRAN) .                         Sunaare/Madiina  Gunaas (sen) Aamadu Njaay: Hoodere lislaamyankoore yanii. Won he wooturu he cuuɗi men ganni yanii; gootal he jaale DIINE solɓitiima.  Aamadu Hampaate BAH yo yurmeende Allah won he makko (aamiin). O wiyi: so mawɗo afriknaajo maayi ko suudu ganndal yani. Aamadu njaay  ko wooturu he cuuɗi afriknaaɓe, ɗi Aamadu Hampaate BAH haalatno ɗi yani. "En mbaawa haaltitde ñaamgolluuje makko. Nde tawnoo nguurndam makko wonii bolol ñiiwa (ko saawaawo yaajngo gila puɗɗe makko he beyti), ko o gorko golluɗo he nder renndo makko ko maantini, baɗɗo golle jooɗɗe no feewi. Ngal jaalal kerngal tiiɗnongal to senngo Diine. Aamadu njaay maayaani o wirni gite yimɓe, sibu golle makko maantiniiɗe ɗe o acci baawo nguurndam makko. Ceerno Alh Aamadu Tijjaani BAH: yahraa ngal jaalal ke...

HAATUMERE LAAMƊO

Ñalnde Dewo 8 lewru Jolal htnd 2020 HAATUMERE_LAAMƊO. Eɗen puɗɗoo he winndannde nde men nde mbiynoɗen maa en mbaɗ hannde nde. Ko laaɓnde he jaabawuuji. Kala jowɗo winndannde mum yo winndu innde he yettoode mum, he innde wuro mum he leydi mum. Wonaa ganndal men ko etaade addude waalaare mum he nder renndo ngo. "(HL)". Reenɗemɗiyankaagal: ko ɗemɗiyanke oorndoto ɗemɗereeje fuccitta caru ɓamtaare majje. Ɗemɗereeje so njoñaama he geese-njambala maa ɗemɗiyankooɓe ngaal ɗemngal ngontu he ɗemngal mum'en ndoyam ŋore. Ɗemɗe leƴƴi njogotoo ko tuugnorɗe jaajɗe baawɗe tammbaade ɗemɗereeje guurtinooje mbaydi ngonka leñol, ha wuurna leñol ngol hisna ngol he mbaydi kuuɓtodinndi.  NGARDIIKA: Tuggude hitaande 1959 ha hitaande 2020 holi laamɗo afrikyanke tafɗo leydi mum tafngo ɓamtaare heeriinde. Tesko: laaɓnde ɗe en njoofoto tan wonaa ko eɗen peññina. Ko aan jogiiɗo jaabtawol mum o faccirta laaɓndal ngal ha laaɓa 1-holi: laamɗo coofoynooɗo hoyre mboddi he nder mum, laŋki ɓe he henorde ? 2...

HAATUMERE LAAMƊO

Ñalnde Dewo 8 lewru Jolal htnd 2020 NgJ HAATUMERE_LAAMƊO: En puɗɗiima hannde yeewtere men he binndol (haatumere_laamɗo) he Dental fedde "(Kaalen pulaar)" mawninde pulaar he rokkude fotde mum. Kono kadi en mbaawa rokkude pulaar fotde mum ! Sibu pulaar darii ko he darnde (bertol-weeyo) pulaar ko ɗemngal jaajngal dowrowal, njeñtudi maggal ine yaaji ine mawni, ko keeweendi he nder keeweendi. Ko ɗuum saabi kala ñiiɓɗo he mawninde pulaar ine hasii wonde neɗɗanke teskiniiɗo he nder renndo ngo. Jooni eɗen naatana laaɓnde men jeñtuɗe ko abbitii he Laamu afrikyankeewu ngu, te ala he sago toɗɗo-ɗen gooto he ngenndiyankooɓe men. Ngam teddinirde ɗum yeewtere nde (walla mbiyen winndannde nde). "JLB" NGARDIIKA: Kala jaabtawol moni kala he men maa tonnge, winnditee ngam ɗo ha ñalnde hoyrebiir 14 lewru men Jolal ndu, htnd 2020 ngarten he teeŋtinde jaabtawuuji ɗi. Mbaɗten winndannde wonnde (ɗ). >>/KP/ Haatumere pulaar ?  AFRIK: tuggude hitaande 1959 ha hitaande 2020 holi laamɗo...