Tiitoonde Tuugo-doosɗe w3
Ñalnde Mawbaare 14 lewru Seeɗto htnd 2020
puwaasi (poissy)"
Tuugo-Doosɗe mbinndiin pullar.
Ngenndiyanke Joob
En ngartii e helmere men tuugo-doosɗe e mbiinndiin pulaar. Ngam nde mbaawɗen suɓaade nde helmere fattamlamre, maa en eto tuugnaade e mayre rokkude nde fotde mayre haa timma. Waɗi en suɓaade nde helmere ko alkule nayi ɗe cuɓinoɗen ngam yaajnaade heen; ɓ ɗ ŋ ƴ maa en ɓeydu yaajnaade heen no moƴƴi so haaji ɗo mbajjiri. Eɗen puɗɗo tawde janngoowo o fuɗɗiima tigi jappude noppi, e heɗkinaade hakkille mum haa waawa faamde tigi-rigi winndannde. Eɗen njaafno kala baawɗo janngoyde binndanɗe men so tawii yiy heen pergutte, walla ko welaani ɗum yoo anndu wonaa ɗuum woni fayndaare men. Fayndaare men ko moƴƴinde e semmbinde sl mbajjiri haaji.
Alkulal Ŋŋ
1-ŋat
2-ŋatii
3-ŋataama
4-ŋatanooma
5-ŋatanooka
6-ŋatde
7-ŋattaade
8-ŋattanoode
9-ŋattoraade
10-ŋattikinaade
11-ŋatiino
Firo helmere (ŋat), walla mbiyen facciro ngo, nde tawnoo nde helmere en keɓii e mayre fotde konnguɗi sappo e go'o (11) nde tawnoo ndee helmere ine moofti gannde dowrowe ekn.
Ŋat : ƴettude huunde waɗa e hunuko renndina ñiiƴe.
Ŋatii : o waɗii huunde e hunuko o renndinii ñiiƴe.
Ŋataama : huunde waɗaama e hunuko ñiiƴe ndenndinaama.
Ŋatonooma : huunde waɗanooma e hunuko ñiiƴe ndenndinaama.
Ŋatonooka : huunde waɗanoima.e hunuko kono ñiiƴe ndenndinanooka.
Ŋatde : waɗanooma e hunuko.
Ŋattaade : waɗde huunde e hunuko ine ŋatikino.
Ŋattanoode : waɗde huunde e hunuko ine ŋattikinanoo.
Ŋattoraade : ƴettude huunde waɗa e hunuko ine ŋattikinanoo.
Ŋattikinaade : ƴettude huunde waɗa e hunuko ine renndikinanoo hunuko.
Ŋatiino : ñiiƴe pawanooma e dow majjum.
E kelmeendi men ngadaniri en kaaliino njuɓɓudi binndanɗe ɗe ko abbitii e baɗe mum. Ko wuurtinde yoga e kelmeendi ndi nganndu-ɗaa ine waawi tawa hannde ɗe nguuraani. Neɗɗo ine waawi wiyde : o ŋatii, wooda cikkuɗo ko o ƴakkii, sibu ƴakkii e ŋatii ine ceerti ko kelme ɗiɗi ceertuɗe ngoni ɗoon, mbaɗten heen hakkillaaji men no feewi. En keɓiino laaɓndal ko abbitii e geɗe ɗiɗi ceerti fannu, hay sinndo ko e neɗɗo ɗe ceŋii, walla ɗe tiɗɗotoo kono kam ko geɗe ɗiɗi ceerɗe gollal e aade yeru : (ñawu, rafi corfol) en nganndii ko geɗe ceertuɗe fannu saɗne. Yeru : ñawu ko huunde tunngoore hakkunde miijo e yiɗde. Yr aɗa waawi yiyde huunde maa woni ko dammuwol walla kl debbo (dewbo) mo potɗaa ndaartirde dewgal; njahaa njiyaa debbo o mbiyaa omo ñawi ɓernde am, waɗde firti ko huunde nde hawranaanj hakkille ma. Walla ine waawi wonde tawa ko soodde dammuwol walla nagge ekn, njiyaa mbiyaa miin dey mi yiyii kono ine ñawi hakkille am. Ine waawi wonde nih sahaaji tawa ko ko wujjaa mbiyaa ine ñawi hakkille ma sibu a anndaa so tawii wonaa ko wujjaa ekn.
So tawii en ngartii e helmere rafi kala lo ine wayloo e mbaydi mum, tawa ine sellunok natta ɗuum wiyetee ko rafaama. So tawii ko huunde jibidinaande wiyee ko rafi jibidinaaɗo. Tesko noon helmere rafi nde joofortaake ko wonaa aade, sibu a waawa wiyde nagge nge rafaama, walla mbaalu ngu rafaama; so tawii a wiyi noon ine wayno a bonnii maana helmere nde. Ɗo ine seerti noon e jooforɗe Pulaar ɗe kono maa en ngartoy e okn fannu so haaji ɗo mbajjiri. “So tawii noon ko corfol ɗuum ɓuri toɗɗaade ko jawdi ko ndi waawi wonde fof noon andi waawi wiyeede ndi sorfi yeru : nagge nge sorfi, puccu ngu sorfi, mbabba mba sorfi, mbaalu. Gu sorfi ekn. Waɗde corfol arani ko jawdi ndariindi walla daabaaji ekn. “Kala tiimɗo e ndee winndannde njanngi kala heen ko tunngi miijo makko eɗen ñaagiimo heen ballal so tawii won ko ooñiimo heen mballondire ngooñten ɗum kl adii nde eɗen mbaɗa ɗum jeddi e luure ! En mbaɗii winndannde men ko fayti e ɗee alkule ɗe maaɗɗen mballondiren e leñol en mbaawa en ekkoto tan, kadi ko yiɗde tan duñi en e majjum kono wonaa mbaawka.
Kuɗol
NGENNDIYANKE JOOB
MO RABAAT MADIINA GUNAAS
Commentaires
Enregistrer un commentaire